Povezanost oralnog i opšteg zdravlja zahtijeva saradnju između stomatologa, ljekara opšte prakse, kardiologa i endokrinologa.
Piše: Dr. Reisa Delibašić Kadrić
Biografija: Doktorica dentalne medicine, diplomirala na Stomatološkom fakultetu sa klinikama Univerziteta u Sarajevu. Usmjerena ka estetskoj i restaurativnoj stomatologiji, dodatno se usavršavala kroz edukacije u Beogradu i Istanbulu, s posebnim fokusom na estetske tretmane lica i osmijeha. Nakon sticanja iskustva u javnom zdravstvu, 2025. godine osniva Delibašić dental center, stomatološku ordinaciju posvećenu vrhunskoj njezi i primjeni savremenih svjetskih standarda. Njena praksa temelji se na individualnom pristupu pacijentu, gdje se stručnost i estetika spajaju u cilju postizanja zdravlja i prirodne ljepote osmijeha.
Parodontopatija, često zanemarena kao lokalizovani problem u ustima, zapravo ima dalekosežne posljedice po cjelokupno zdravlje organizma. Sve veći broj naučnih istraživanja ukazuje na snažnu povezanost između zdravlja desni i kardiovaskularnog sistema. Hronična upala u usnoj šupljini može doprinijeti razvoju srčanih oboljenja putem složenih imunoloških i biohemijskih mehanizama. U ovom tekstu dr Reisa Delibašić Kadrić piše o tome kako parodontopatija utiče na kardiovaskularno zdravlje, koji su pacijenti najugroženiji i zašto je važno multidisciplinarno djelovanje u prevenciji ovih povezanih stanja.
Parodontopatija, kao jedno od najrasprostranjenijih hroničnih oboljenja, zahvata više od 45% svjetske populacije, dok teži oblici pogađaju oko 10% odraslih. S druge strane, kardiovaskularne bolesti (KVB) ostaju vodeći uzrok smrtnosti globalno. Sve je više dokaza koji sugerišu da hronične infekcije i upale, poput parodontopatije, mogu igrati važnu ulogu u razvoju i pogoršanju KVB.
Ova povezanost otvara nova pitanja i zahtijeva pažljivo razmatranje kako u kliničkoj praksi tako i u istraživačkom kontekstu, s toga je cilj sistematiziranje postojećih dokaza o povezanosti parodontopatije i KVB, razmatranje bioloških mehanizama, te ukazivanje na važnost preventivnog i multidisciplinarnog pristupa.
Brojne epidemiološke studije ukazuju na statistički značajnu povezanost između parodontopatije i KVB. Studija ARIC ( Atherosclerosis Risk in Communities) pokazala je da osobe sa teškom parodontopatijom imaju gotovo dvostruko veći rizik od srčanog udara.
Meta-analiza Mustapha i saradnika iz 2007. godine, koja je obuhvatila više od 200.000 ispitanika, utvrdila je da parodontopatija povećava rizik od koronarne bolesti srca za 19-25%. Ovi podaci ukazuju na jasnu potrebu za uključivanjem oralnog zdravlja u ukupnu procjenu kardiovaskularnog rizika.
Biološki mehanizmi povezanosti:
- Sistemska inflamacija
Hronična parodontalna infekcija dovodi do sistemskog opuštanja inflamatornih citokina poput CRP, IL-6 i TNF-α . Ovi markeri doprinose razvoju i progesiji ateroskleroze, destabilizaciji plakova i povećanom riziku od tromboze.
- Bakterijemija i endotoksinemija
Usna šupljina je domaćin više od 700 različitih mikroorganizama. Disbalans oralne mikroflore može dovesti ne samo do parodontopatije , već i do narušavanja sistemske homeostaze. Porphyromonas gingivalis može modifikovati LDL holesterol, čineći ga podložnijim oksidaciji i deponovanju u krvnim sudovima. Periodično krvarenje iz upaljenijh gingiva omogućava bakterijama kao što su Porphyromonas gingivalis da dospiju u sistemsku cirkulaciju. Njihovo prisustvo u aterosklerotskim plakovima potvrđeno je PCR analizama, čime je potvrđena njihova sposobnost da doprinesu vaskularnoj inflamaciji. Bakterijski toksini, kao što su lipopolisaharidi (LPS), mogu se naći u srčanim tkivima pacijenata sa endokarditisom ili aterosklerozom.
- Endotelna disfunkcija
Prisustvo mikroorganizama i inflamatornih medijatora narušava integritet endotela, smanjuje produkciju azot-monoksida (NO) i podstiče agregaciju trombocita, čime se stvara osnov za trombozu i ishemiju.
- Autoimuni mehanizmi
Neka antitijela proizvedena kao odgovor na bakterijske antigene mogu unakrsno reagovati sa endogenim tkivima domaćina, dodatno pojačavajući vaskularnu inflamaciju.
Koji su pacijenti najugroženiji?
- Osobe sa nekontrolisanim dijabetesom imaju veći rizik i od parodontopatija i od KVB. Dijabetes povećava inflamaciju, a inflamacija dodatno otežava kontrolu šećera.
- Pušači imaju 2-3 puta veći rizik od parodontopatije i značajno veći rizik od infarkta miokarda.
- Starije osobe češće pate od oba oboljenja- parodontopatija se kulmirala sa godinama, a ateroskleroza napreduje sporo.
- Osobe sa lošom oralnom higijenom i rijetkim stomatološkim kontrolama su najviše izlozene riziku.
Parodontalna terapija ( profesionalno čišćenje, kiretaža, kontrola plaka) može dovesti do značajnog smanjenja sistemskih inflamatornih markera i poboljšanja endotelne funkcije.
Neka istraživanja pokazala su da kontrola lokalne infekcije snižava CRP i IL-6 već nakon nekoliko sedmica. Parodontopatija može uticati na farmakokinetiku lijekova. Npr: upaljena gingiva ima veći protok krvi i može apsorbovati lijekove drugačije nego zdravo tkivo. Kod pacijenata na antikoagulantnoj terapiji (varafin, NAOC) važno je precizno planirati sve intervencije tj. stomatolog i kardiolog moraju sarađivati.
Stomatolozi su često prvi koji mogu uočiti znakove sistemske upale. Redovni parodontološki pregledi i bilježenje kliničkih nalaza mogu biti ključni za identifikaciju rizičnih pacijenata.
Pacijenti sa dobrom oralnom higijenom i redovnim kontrolama imaju značajno manji rizik od sistemskih inflamatornih poremećaja. Edukacija i motivacija pacijenata treba da bude stalna komponenta svake stomatološke prakse.
Povezanost oralnog i opšteg zdravlja zahtijeva saradnju između stomatologa, ljekara opšte prakse, kardiologa i endokrinologa. Uvođenje zajedničkih protokola, upućivanje pacijenata sa parodontopatijom na internističke preglede, kao i u ključivanje oralnog zdravlja u preventivne kardiološke smjernice, predstavlja važan iskorak ka integrativnoj medicini.
Parodontopatija se više ne može posmatrati kao izolovano oboljenje. Njena povezanost sa kardiovaskularnim bolestima je potvrđena brojnim kliničkim i eksperimentalnim studijama. Razumijevanje ove veze i implementacija preventivnih mjera može značajno pridonijeti smanjenju ukupnog morbiditeta i mortaliteta. Stomatolozi dobijaju važnu ulogu u sistemskoj zdravstvenoj zaštiti- kao čuvari ne samo oralnog, već i opšteg zdravlja.
„Zdrave desni – zdravo srce“
Znate li da bolest desni može uticati na rad vašeg srca?
Parodontopatija je više od problema u ustima- to je hronična infekcija koja može povećati rizik od: infarkta miokarda, moždanog udara, visokog pritiska, dijabetesa i problema sa šećerom, komplikacija u trudnoći.
Pet znakova upozorenja koje ne smijete ignorisati:
- Krvarenje iz desni pri pranju zuba
- Oticanje, crvenilo ili bol u desnima
- Povlačenje desni
- Klimavi zubi
- Loš zadah koji ne prolazi može biti znak hronične infekcije
Preporuka za pacijente u riziku od KVB:
Redovna stomatološka kontrola svakih 6 mjeseci, upotreba mekanih četkica, zubnog konca i interdentalnih četkica, profesionalno uklanjanje kamenca 1-2 godišnje, terapija hroničnih parodontalnih infekcija, saradnja sa izabranim ljekarom kod izraženog gingivalnog krvarenja ili gubitka zuba.
Zdrave desni nisu samo estetski problem, one su vaš prozor u zdravlje cijelog tijela.