Najčešći parodontalni problemi su različiti oblici parodontitisa, ali i druge mekotkivne anomalije, koje predstavljaju kako funkcionalni tako i estetski problem pacijentu.
Zdravlje zuba ne zavisi samo od njihove čvrstoće i izgleda – ključnu ulogu ima i zdravlje desni. Upravo se parodontologija bavi očuvanjem potpornog aparata zuba, a njena važnost je nemjerljiva jer je parodontitis, odmah nakon karijesa, najčešći uzrok gubitka zuba. O značaju prevencije, povezanosti bolesti desni sa opštim zdravstvenim stanjem, ali i o savremenim terapijskim pristupima u liječenju, razgovarali smo s dr. Deninom Babićem, specijalistom parodontologije i oralne medicine, koji ističe da osmijeh počiva na zdravim temeljima – a to su desni.
INTERVJU: dr. Denin Babić, specijalista parodontologije i oralne medicine,
Šta Vas je motiviralo da se odlučite baš za specijalizaciju iz parodontologije i oralne medicine?
Za specijalizaciju oralne medicine i parodontologije sam se odlučio jer me je još tokom studija privlačila hirurgija, a posebno mukogingivalna hirurgija, što i predstavlja krunu parodontologije.
Koliko je parodontologija važna grana stomatologije i kakav je njen uticaj na cjelokupno zdravlje pacijenta?
Parodontologija je jedna od najvažnijih grana stomatologije, s obzirom da nakon karijesa, parodontitis predstavlja drugi najčešći uzrok gubitka zuba. Zbog toga prevencija i liječenje parodontitisa je od velike važnosti za opstanak zuba u usnoj duplji.
Koji su najčešći parodontalni problemi sa kojima se susrećete u svakodnevnoj praksi?
Najčešći parodontalni problemi su različiti oblici parodontitisa, ali i druge mekotkivne anomalije, koje predstavljaju kako funkcionalni tako i estetski problem pacijentu.
Postoji li povezanost bolesti desni sa općim zdravstvenim stanjima (poput dijabetesa, kardiovaskularnih oboljenja)?
Mnoge studije, a i praksa, pokazuju povezanost parodontalnih oboljenja sa kardiovaskularnim oboljenjima i dijabetesom, jer parodontalni džep koji je osnovno obilježje parodontitisa predstavlja rezervoar bakterija koje utiču na imunitet pacijenta. Određena istraživanja su pokazala povezanost majki sa parodontitisom i njihovih novorođenčadi sa kardiovaskularnim oboljenjima.
Koliko su pacijenti u našoj zemlji svjesni važnosti redovnih pregleda i preventivnih mjera u očuvanju zdravlja usne šupljine?
Jako malo, obično se javljaju kada nastane problem, od blagog do uznapredovalih oblika parodontitisa, koji se, zahvaljujući znanju i vještini parodontologa, ali i motivaciji pacijenta, mogu liječiti.
Kakvu ulogu ima oralna medicina u prepoznavanju i liječenju sistemskih bolesti koje se manifestuju u usnoj šupljini?
Oralna medicina ima važnu ulogu u prepoznavanju i liječenju sistemskih oboljenja koji se manifestuju u usnoj šupljini. Određena sistemska oboljenja pokazuju svoju kliničku sliku i u ustima, poput Sjogren sindroma, sifilisa, mukokutane kandidijaze, sideropenične anemije, dijabetesa i drugih.
Strah od stomatoloških zahvata je i dalje prisutan – kako Vi pristupate pacijentima kako biste izgradili povjerenje i smanjili njihov strah?
Pristup je individualan za svakog pacijenta. Trudim se da im prikažem objektivnu sliku njihovog stanja, ponudim najbolje rješenje, ali i objasnim da su danas svih zahvati u stomatologiji bezbolni.
Da li moderne tehnologije i novi terapijski pristupi olakšavaju tretman pacijenata sa kompleksnim parodontalnim i oralnim oboljenjima?
Naravno da olakšavaju. Upotreba lasera, PRF-a, vjestackih materijala za regeneraciju tkiva i kosti su od velikog znacaja,ali kako u parodontologiji (inicijalna terapija), tako i u oralnoj medicini (biopsija npr.), glavni tretman i dalje predstavljaju postupci koji su se radili prije 50-tak godina.
Koji su Vaši planovi i ciljevi za budućnost – stručno usavršavanje, uvođenje novih metoda ili razvoj vlastite prakse?
Moji planovi za budućnost su, svakako, razvoj vlastite prakse, a što se tiče stručnog usavršavanja ono je kontinuirano. Također, trudim se da pratim i primjenjujem nove metode koje olakšavaju i poboljšavaju moj rad, pa tako i zadvoljstvo pacijenta.