Edukacije trudnica o značaju oralne higijene i bezbjednosti stomatoloških intervencija u periodu trudnoće je veoma važan segment perinatalne zaštite.

Pišu: dr.dent.med. Aldina Subašić Heljić i dr Senid Heljić, specijalista ginekologije

Biografija: Dr. Aldina Subašić Heljić rođena j u Tuzli. Diplomirala je na Stomatološkom fakultetu u Sarajevu. Radila je u javnom i privatnom sektoru. Trenutno je vlasnica stomatološke ordinacije “ Ema dent” u Busovači. Sa posebnom pažnjom, energijom, znanjem i senzibilnošću pristupa rješavanju oralnih problema svojih pacijenata.

Dr. Senid Heljić rođen je u Zvorniku. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Tuzli te na Univerzitetskom klinčkom centru u Tuzli specijalizirao i stekao zvanje specijaliste ginekologije i opstetricije. Trenutno je zaposlen kao specijalista ginekologije u Domu zdravlja u Busovači.

Oralno zdravlje u trudnoći ne smije se zanemariti, jer svaka neliječena infekcija u usnoj šupljini može imati posljedice ne samo na zdravlje trudnice, nego i na razvoj ploda. Redovno održavanje oralne higijene, profesionalno čišćenje zuba i kontrolni pregledi tokom trudnoće ključni su koraci u prevenciji komplikacija. Posebno je važno da trudnice razumiju da su stomatološke intervencije u većini slučajeva sigurne i preporučljive, te da pravovremena briga o zubima i desnima doprinosi zdravoj i sigurnoj trudnoći. U nastavku vam donosimo stručne savjete i preporuke dr. dent. med. Aldine Subašić Heljić i dr. Senida Heljića, specijaliste ginekologije i opstetricije, koji će vam pomoći da bolje razumijete važnost oralne higijene tokom trudnoće i korake koje možete poduzeti za očuvanje zdravlja sebe i svoje bebe.

Oralno zdravlje u trudnoći je veoma važno kako za očuvanje opšteg zdravlja trudnice tako i za normalan razvoj ploda.

Hormonalne promjene tokom trudnoće, povišeni nivoi estrogena i progesterona, dovode do povećane vaskularizacije i inflamatornog odgovora gingive, te na taj način može nastati trudnički gingivitis kao pogoršanje već postojećih parodontopatija.

Neliječenje oralne infekcije mogu biti povezane sa nepovoljnim ishodima trudnoće kao što su : prijevremeni porođaj, niska porođajna težina bebe i preeklampsija.

Redovne stomatološke kontrole, adekvatna oralna higijena i zbrinjavanje svih patoloških stanja u ustima prije planiranja trudnoće ključni su za prevenciju komplikacija i očuvanje samog zdravlja majke i djeteta.

Edukacije trudnica o značaju oralne higijene i bezbjednosti stomatoloških intervencija u periodu trudnoće je veoma važan segment perinatalne zaštite.

UTICAJ HORMONALNIH PROMJENA NA ORALNO ZDRAVLJE U TRUDNOĆI

Tokom trudnoće dolazi do hormonalnih promjena, povećanja nivoa estrogena i progesterona, i to direktno utiče na vaskularna i imunološka svojstva oralnih tkiva.

Povećana koncentracija pomenutih hormona dovodi do proširenja kapilara, povećane permeailnosti krvnih sudova i izraženije vaskularizacije gingive.

Kao posljedica svega toga gingiva postaje edematozna, hiperemična i podložnija je krvarenju čak i pri minimalnoj mehaničkoj iritaciji.

U ovom periodu se često javlja i trudnički gingivitis, koji se manifestuje pojačanom inflamatornom rekacijom desni ( gingive ).

Istovremeno hormonalne promjene utiču na sastav i aktivnost biofilma dovodeći do porasta bakterijskih vrsta kao što su Prevotellla intermedia i druge anaerobne bakterije. Promjene u mikrobiološkom balansu dodatno pojačavaju inflamatorne reakcije i mogu dovesti do nastanka parodontopatije.

GINGIVITIS U TRUDNOĆI ( GINGIVITIS GRAVIDARUM )

Gingivitis u trudnoći predstavlja najčešće oboljenje mekih oralnih tkiva u ovom periodu i javlja se kod velikog broja trudnica, naročito u drugom trimestru.

Njegova etiologija je multifaktorijalna ali kao glavni uzrok smatra se pojačana inflamatorna rekacija gingive na plak zbog hormonalnih promjena.

Klinički trudnički gingivitis se manifestuje hiperemijom,edemom, pojačanim krvarenjem prilikom četkanja kao i spontanim krvarenjem uz osjećaj nelagode ili blagi bol.

U težim slučajevima može doći do formiranja hiperplastičnih lezija koje se nazivaju “ granuloma gravidarum “ ili trudnički epulis. Iako se trudnički gingivitis obično povlači nakon porođaja neliječeni gingivitis može prijeći u hroničnu parodontopatiju sa sistemski posljedicama.

Prevencija je redovna i pravilna oralna higijena, profesionalno uklanjanje zubnog plaka i kamenca, te edukacija trudnica o oralnom zdravlju. Redovne stomatološke kontrole tokom same trudnoće omogućavaju blagovremeno otkrivanje i kontrolu inflamatorih procesa gingive čime se smanjuje rizik od bilo kakve komplikacije.

KARIJES U TRUDNOĆI

Trudnoća kao jedno stanje organizma sama po sebi ne izaziva karijes ali brojne fiziološke promjene uovom periodu mogu povećati rizik od njegovog razvoja.  Promjene u ishrani trudnica, koje često uključuju čestu konzumaciju ugljikohidrata i međuobroka, doprinose češćem snižavanju pH vrijednosti u usnoj šupljini i stvaraju se povoljni uslovi za demineralizaciju cakleni.

Učestale mučnine i povraćanje izlažu zube djelovanju želučane kiseline i to dovodi do erozije cakleni i povećane osjetljivosti zuba.

Tokom trudnoće dolazi i do promjene u sastavu pljuvačke ( postaje viskoznija sa smanjenim puferim kapacitetom i nižim sadržajem kalcijuma i fosfata) i smanjuje se njen protok, a sve to dovodi do slabljenja remineralizacije.

Povećan nivo hormona može indiretno uticati na mikrofloru usne šupljine i povećati broj bakterija kao što su : Streptoocus mutans i Lactobacillus. Svi ti faktori skupa doprinose nastanku karioznih lezija kao i progresiji već postojećih karioznih oštećenja zuba.

Uprkos jasnom značaju oralne higijene u trudnoći, u populaciji su i dalje prisutni brojni mitovi i zablude koje dovode do odgađanja liječenja i shodno tome do pogoršanja stanja. Neki od učestalijih mitova su:

1. U trudnoći se ne smije ići kod stomatologa.
2. Zubi propadaju jer beba uzima kalcijum iz njih.
3. Svaka trudnoća odnese jedan zub.
4. Rendgensko snimanje zuba je strogo zabranjeno tokom trudnoće.
5. Trudnice ne smiju primati anesteziju.
6. Krvarenje desni tokom trudnoće je normalno.
7. Stomatološki tretmani mogu naštetiti bebi.
8. U trudnoći se ne smiju vaditi niti popravljati zubi.
9. Oralno zdravlje majke nema uticaja na zdravlje djeteta.
10. Fluoridi i zubne paste mogu naštetiti bebi.

MIT 1 “ u Trudnoći se ne smije ići kod stomatologa”

Mnoge trudnice vjeruju da posjete stomatologu mogu naškoditi bebi, pa odgađaju svoje posjete i bilo kakve intervencije tokom trudnoće. Ovaj stav je u potpunosti netačan. Oralno zdravlje je naročito važno tokom trunoće jer hormonske promjene dovode do povećanog rizika od gingivitisa, karijesa i parodontalnih bolesti.

Stomatološki tretmani poput čišćenja zubnog kamenca, popravke zuba i hitne intervencije smatraju se bezbjednim u svim trimestrima trudnoće čak i koliko se koristi i minimalna radiološka izloženost (kod apsolutnih indikacija). Redovni stomatološki pregledi ne samo da su bezbjedni već i pomažu u prevenciji komplikacija koje mogu uticati na zdravlje majke ali i na sami ishod trudnoće.

MIT 2 “ Zubi propadaju jer beba uzima kalcijum iz njih “

Postoji uvjerenje da se trudnicama kvare zubi jer beba “ uzima “ kalcijum iz njihovih zuba. Ovaj mit nije tačan. Zubi su mineralizovani i stabilni, abeba ne crpi kalcijum direktno iz zuba majke već iz njenog koštanog tkiva i iz hrane koju trudnica konzumira. Kalcij se u trudnoći uzima na preporuku ginekologa, obično u slučajevima niskih vrijednosti ukupnog serumskog kalcijuma ili kao prevencija hipertenzivnih poremećaja u trudnoći. Kalcij u trudnoći važan je za zdravlje kostiju, zuba i mišića majke, ali i djeteta. Kalcije je potrebno uzimati i nakon trudnoće, za vrijeme dojenja bebe.

Propadanje zuba tokom trudnoće obično je posljedica kombinacije nekoliko faktora : hormonalnih promjena koje povećavaju rizik od gingivitisa i karijesa , ishrane trudnice ( češće konzumiranje slatkiša i grickalica ), mučnine i povraćanja koje mogu oštetiti caklen zuba i neadekvatne oralne higijene. Pravilna ishrana bogata kalcijumom ( mliječni proizvodi, zeleno povrće, riba, sjemenke ) i vitaminom D, redovno održavanje oralne higijene i preventivni stomatološkik pregledi su ključ za očuvanje oralnog zdravlja tokom perioda trudnoće.

MIT 3 “ Svaka trudnoća odnese jedan zub “

Taj mit je apsolutno netačan. Istina je da se tokom trudnoće, zbog hormonalnih promjena povećava osjetljivost zuba i desni, ali nije tačno da je to uzrok češće pojave karijesa. Češće unošenje hrane osobito ugljenih hidrata tokom trudnoće i nakon porođaja ( neke žene jedu i noću dok hrane bebu ), osim prekomjerene kilaže dovode i do pojave karijesa.

Često povraćanje u trudnoći dovodi do oštećenja cakleni i na taj način dolazi do agresivnijeg djelovanja bakterija i ugljenih hidrata.

Karijesu dodatno doprinosi i zabluda da trudnice ne smiju ići stomatologu.

Ukoliko je ishrana trudnice normalna i uravnotežena , ukoliko redovno održava oralnu higijenu i ide na redovne stomatološke kontrole neće doći do gubitka zuba tokom trudnoće.

MIT 4 “Rendgensko snimanje zuba je strogo zabranjeno tokom trudnoće”

Da li je rendgensko snimanje zuba u trudnoći bezbjedno ? To je pitanje koje muči mnoge buduće majke. Možemo reći da snimanje zuba tokom trudnoće nije kontraindikovano. Ortopan ili panoramski snimak zuba, je ključan dijagnostički alat koji pruža sveobuhvatan pregled oralnog zdravlja. Tokom trudnoće ortopan je bezbjedno i efikasno rješenje kada je ova dijagnostika potrebna. Mogućnost da snimak tokom trudnoće ošteti plod je jako mala. Korist dijagnostikovanja infekcije rendgen snimkom prevazilazi potencijalni rizik za bebu. Rezultati su pokazali da doza zračenja koja se primi prilikom snimanja zuba ( klasični “snimak” zuba ) ne može imati negativnih posljedica na fetus. Smatra se da doza jonizirajućeg zračenja do 50 mSV nema štetnog dejstva na plod, a 50 do 100 mSV je veoma mali rizik. Primjera radi – klasični ”snimak” jednog zuba “zrači” oko 0,005mSV.

Stav svakog stomaloga je da se snimanje zuba i vilica u trudnoći izbjegava, naročito u prvom trimestru trudnoće koji je najbitniji za rast i razvoj embriona. Svakako je preporučljiva konsultacija ginekologa.

MIT 5 “Trudnice ne smiju primati anesteziju”

Ovo je apsolutno netačna tvrdnja. Anestezija za stomatološke zahvate u trudnoći je i poželjna. Stomatološka intervencija za većinu ljudi  je stres, a pogotovo za trudnice koje su u drugom stanju više osjetljive i podložne stresu. Anestezija će smanjiti stres i učiniti da sama intervencija bude ugodnija.

Anestetik se ne asporbuje u krvotok, ostaje lokalno na mjestu aplikacije i potpuno je siguran za trudnicu. Izuzetak su trudnice sa nekim sistemskim oboljenima i stanjima i  u  tom slučaju je potrebna konsultacija sa nadležnim ginekologom koji će odobriti aplikaciju anestezije.

MIT 6 “Krvarenje desni tokom trudnoće je normalno”

Krvarenje desni tokom trudnoće nije normalno i može biti opasno. Upalu desni ( gingivitis ) uzrokuje bakterije. Bakterijski toksini te sistemski upalni odgovor sa lučenjem različitih citokina, mogu zajedno dovesti do aktivacije uterinih kontrakcija i prijevremenog porođaja, zatim do endotelnog oštćenja i nastanka preeklampsije uz oštećenje uteroplacentarnog protoka sa posljedičnim intrauterinim ograničenjem rasta ploda ( niska porođajna masa ).

Oko 70 % trudnica razvije trudnički gingivitis , tako da je krvarenje u trudnoći česta ali ne i normalna pojava već znak upozorenja. Simptomi trudničkog gingivitisa su : krvarenje desni, natečene desni, crvenilo desni, loš zadah, klimavi zubi. Nažalost, ove oralne promjene trudnice često ignoriraju  jer nisu svjesne posljedica upale desni u trudnoći, a ukoliko se on ne liječi tokom trudnoće može izazvati ozbiljne posljedice.

MIT 7 “Stomatološki tretmani mogu naštetiti bebi”

Ovaj mit nije tačan. Trudnoća je period kada treba obratiti posebnu pažnju na higijenu i zdravlje zuba i desni. Svi stomatološki tretmani tokom trudnoće su  bezbjedni za zdravlje bebe. Najbolji način da se izbjegnu problemi sa zubima u trudnoći je redovno održavanje oralne higijene.  Ako idete na redovno kontrole ( svakih 6 mjeseci ) stomatologa morate posjetiti makar jednom tokom perioda trudnoće, ali se preporučuju 3 kontrolna  stomatološka pregleda tokom perioda trudnoće ( jedan po trimestru ). Neophodno je da svako krvarenje, oticanje desni, bol ili bilo kakav neprijatan osjećaj odmah prijavite i da prilikom pregleda naglasite da ste trudni.

Također, veliki broj lijekova je relativno sigurno upotrebljavati tokom trudnoće u slučaju potrebe za istim, ali preporučujemo konsultaciju ginekologa prije upotrebe bilo kojeg lijeka radi izbjegavanja nus pojava.

Analgetici – NSAIL ili nesteroidni antiinflamatorni lijekovi ( brufen, voltaren, nalgesin ) se ne preporučuju koristiti u trećem trimestru, a po novijim istraživanjima čak ni nakon 20. nedjelje gestacije. Analgoantipiretik koji je preporučen za trudnicu u bilo kom trimestru je Paracetamol.

Antibiotici- najsigurniji su penicilini, naročito polusintetski penicilini proširenog spektra djelovanja i cefalosporini, a u slučaju alergije na peniciline sigurna zamjena je eritromicin ( makrolid ).

U slučaju potrebe za ordiniranjem nekog drugog antibiotika, preporučljivo je konsultirati nadležnog ginekologa.

Uz sve navedeno, treba imati na umu, da ne postoji apsolutno siguran lijek za bilo koju osobu, bila to trudnica ili ne.

MIT 8 “U trudnoći se ne smiju vaditi niti popravljati zubi”

Popravke zuba i druge stomatološke intervencije moguće je raditi u sva tri trimestra trudnoće, posebno ako su u pitanju hitne intervencije ili terapija bola. Ipak, najbolje je, ako situacija nije alarmantna, zahvat planirati za drugo tromjesečje. Tada je situacija najstabilnija za buduću majku i bebu.

Prvo tromjesečje trudnoće, radi organogeneze ( stvaranje organa kod ploda ) smatra se dosta osjetljivim i ako je moguće u tom vremenu neće se raditi nikakvi stomatološki tretmani koji se mogu odložiti.  U ovom periodu trudnice često imaju mučnine i povraćanje, pa im je teško podnijeti stomatološke intervencije.

U trećem tromjesečju tijelo buduće majke počinje s pripremom za porod. Prisutni su bolovi u kralježnici, a već je prisutno i povećanje tjelesne težine. Upravo iz tih razloga trudnicama je vrlo teško podnijeto duže vrijeme sjediti u stomatološkoj stolici.

Kada je u pitanju vađenje zuba u toku trudnoće Američko udruženje za trudnoću preporučuje obavljanje ovih vrsta stomatoloških intervencija u drugom tromjesečju. Naravno, ako je zahvat nužan i zub se mora izvaditi što prije, nije važno u kojem je tromjesečju trunica, zahvat će se obaviti.

MIT 9 “Oralno zdravlje majke nema uticaja na zdravlje djeteta”

Mit da oralno zdravlje trudnice nema nikakav uticaj na zdravlje trudnice je naučno dokazano netačan. Upalne promjene desni, posebno gingivitis i parodontitis, mogu povećati rizik od prijevremenog porođaja, niske porođajne težine bebe i drugih komplikacija trudnoće. Trudnoća sama po sebi donosi hormonske promjene koje pogoršavaju upalne procese u usnoj šupljini, a neliječene infekcije predstavljaju izvor sistemskog upalnog opterećenja za organizam trudnice. Održavanje dobre oralne higijene i redovne stomatološke kontrole stoga su važan dio perinatalne zaštite – ne samo za zdravlje majke, već i za oprimalan razvoj i dobrobit djeteta.

MIT 10 “Fluoridi i zubne paste mogu naštetiti bebi”

Održavanje oralne higijene tokom trudnoće nije važno samo za zdravlje trudnice već i za zdravlje djeteta. Pravilna njega zuba i desni može spriječiti mnoge probleme.

Preporučeni sastojci u pastama za zube za trudnice su:

1. Fluorid (u umjerenim količinama ) – fluorid je ključan za prevenciju karijesa jer jača zubnu caklen. Prema Američkoj stomatološkoj asocijaciji, fluorid je siguran i efikasan za trudnice, pod uvjetom da se koristi u preporučenim količinama i da se pasta ne proguta. Preporučuje se upotreba zubne paste sa fluoridom u količini veličine graška i ispitanje usta nakon upotrebe.
2. Nano-hidroksiapatit – ovaj mineral pomaže u remineralizaciji zubne cakleni i smanjuje njenu osjetljivost. Pasta sa nano- hidroksiapatitom može biti dobar izbor za trudnice koje žele izbjeći fluor, a ipak imati odgovarajuću zaštitu od karijesa.
3. Xilitol – prirodni zaslađivač koji inhibira rast bakterija koje uzrokuju karijes. Xilitol je siguran za trudnice i može pomoći u održavanju oralne higijene.
4. Prirodni biljni ekstrakti – sastojci poput aloe vere, kamilice, kadulje i nevena imaju umirujuća i protuupalna dejstva što pomaže u iritaciji desni tokom trudnoće.

 Sastojci koje treba izbjegavati u pastama za zube tokom trudniće:

1. Sodium Lauryl Sulfate ( SLS ) – je surfaktant koji stvara pjenu,ali može iritirati sluznicu usne šupljine i povećati sklonost aftama. Preporučuje se izbjegavanje njega kao sastojka u pastama koje se koriste tokom perioda trudnoće.
2. Triklosan – antibakterijski agens koji može imati hormonske efekte i nije preporučen za upotrebu tokom trudnoće.
3. Umjetne boje i mirisi – mogu izazvati alergijske reakcije i nisu nužni za efikasnost zubne paste. Preporučuje se korištenje proizvoda bez tih aditiva.

Zaključak:

Oralno zdravlje majke u velikoj mjeri određuju zubnu budućnost djeteta. Osobito s obzirom na promjenu razine hormona tokom trudnoće, svaka trudnica treba pobliže da pogleda svoje trenutno oralno stanje. Preporučuje se redovna rutina oralne higijene tokom cijele trudnoće,uključujući i redovne stomatološke preglede ali i preventivno čišćenje zubnog plaka i kamenca.

Nakon što trudnica sazna za svoju trudnoću potrebno je obaviti pregled u stomatološkoj ordinaciji, te uraditi i još jedan kontrolni pregled tokom perioda trudnoće.

Trudnice također trebaju :

• prati zube nakon buđenja i opet prije spavanja pastom sa preporučenim sastojcima,
• čistiti zube zubnim koncem, interdentalnim četkicama i ispirati usta sredstvom za ispiranje barem jednom dnevno.
• prakticirati zdrave prehrambene navike sa ograničavanjem ugljenih hidrata, prerađene hrane uz odabir svježih proizvoda.
• smanjiti grickalice između obroka.