Dr Maja Glišić , specijalista preventivne i dječije stomatologije, koja je Stomatološki fakulteti i specijalizaciju zavrsila na Univerzitetu u Banja luci , gdje je stekla snažnu stručnu osnovu i dodatno usavršila svoj rad sa najmlađim pacijentima. Profesionalnu karijeru gradi kroz posvećen , nježan i individualan pristup svakom malom pacijentu, sa ciljem da stomatološka ordinacija za njih postane mjesto povjerenja i sigurnosti. Zaposlena je u privatnoj stomatološkoj ordinaciji Smitran Dental u Brčkom gdje primjenje savremene metode liječenja i poseban fokusa stavlja na prevenciju, edukaciju djece i roditelja te razvoj zdravih navika od najranijeg uzrasta. Kontinuiranim stručnim usavršavanjem i praćenjem savremenih trendova u dječijoj stomatologiji , dr Maja nastoji obezbjediti vrhunsku stomatološku njegu, uz misiju da svaki mali pacijent iz ordinacije izađe sa zdravim i sretnim osmijehom.
“Ai ili Joj?” pitanje koje se u današnje vrijeme sve češće nameće. U savremenom društvu u kojem tehnologija ubrzano mjenja svakodnevni život vještačka inteligencija sve više nalazi primjenu u svim aspektima života. Postaje dio zdravstvenih sistema, obrazovanja, komunikacije, ali i djetinjstva. Djeca danas odrastaju u digitalnom okruženju u kojem su pametni uređaji, algoritmi i personalizovanidigitalni sadržaji sastavni dio njihovog života.
Sa aspekta dječije stomatologije vještačka inteligencija ima dvostruki uticaj na oralno zdravlje djece: direktni, kroz primjenu u ranoj dijagnostici i procjeni karijes rizika, planiranju terapije i personalizovane prevencije, te indirektni, kroz uticaj pametnih uređaja i digitalnih platformi na prehrambene navike, obrasce ponašanja i dnevne rutine kod djece, stvarajući nove faktore rizika za razvoj karijesa. U svakodnevnoj kliničkoj praksi sve češće se uočava povezanost između produženog vremena provedenog pred ekranima, učestalog grickanja, izloženosti digitalnom marketingu hrane bogate šećerom i riziku za razvoj karijesa. Roditelji često navode da dijete konzumira užinu dok koristi telefon, ili tablet bez jasnog uvida u frekvenciju i količinu unosa.
Zbog toga se i nameće ptanje : DA LI JE VJEŠTAČKA INTELIGENCIJA SAVEZNIK U OČUVANJU ORALNOG ZDRAVLJA ILI INDIREKTNI FAKTOR RIZIKA ??
Vještačka inteligencija ima značajan potencijal u unaprijeđenju dječije stomatologije i oralnog zdravlja ali istovremeno zahtjeva i kritički pristup i multidisciplinarnu saradnju kako bi se potencijalni negativni efekti na oralno zdravlje sveli na minimum.
Pozitivni aspekti primjene vještačke inteligencije u dječijoj stomatologiji
-Rana dijagnostika karijesa
Jedna od najznačajnijih oblasti primjene vještačke inteligencije u stomatologiji jeste radiološka dijagnostika. Algoritmi mogu detektovati inicijalne karijesne lezije na snimcima sa visokom preciznošću. Standardizovana analiza snimaka može da poveća dijagnostičku pouzadnost u uslovima povećanog obima rada ili u sredinama sa ograničenim pristupima specijalistima. U dječijoj stomatologiji rana dijagnoza ima poseban značaj jer omogućava primjenu minimalno invazivnih procedura i pravovremenu primjenu preventivnih mjera što će spriječiti razvoj opsežnijih karijesnih lezija.
-Procjena karijes rizika
Pored detekcije karijesa sistemi vještačke inteligencije se koriste i za procjenu karijes rizika. Savremeni modeli vještačke inteligencije omogućavaju integraciju različitih podataka- prehrambenih navika, učestalost unosa šećera, prethodnog karijes iskustva, fluoridne izloženosti i socioekonomskih faktora, te se osnovu tih parametara može procjeniti invidiualni rizik za razvoj karijesa. To dalje omogućava izradu personalizovanog preventivnog plana kod djece sa povećanim karijes rizikom. Individualni preventivni programi uključuju češće kontrole, profesionalnu fluorizaciju i intezivnu edukaciju roditelja.
Tele-dentistry i skrining
U okviru školskih i vrtićkih programa preventivne zaštite vještačka inteligencija integrisana u tele-dentistry sisteme ogućava analizu fotografija usne duplje i digitalnih zapisa što omogućava ranu identifikaciju oralnih problema koji zahtjevaju stomatološku intervenciju. Ovo je naročito značajno u sredinama sa ograničenim pristupom stomatološkoj zaštititi.
Veoma je važno naglasiti da sistemi vještačke inteligencije, koliko god bili važni i napredni u savremenoj stomatologiji predstavljaju sisteme podrške kliničkim odlukama ali da nikako nisu zamjena za stomatologa. Klinički pregled, iskustvo i procjena stomatologa su i dalje ključni u donošenju terapijskih odluka .
Negativni aspekti vještačke inteligencije na oralno zdravlje djece
Digitalna distrakcija i promjene prehrambenih navika
Paralelno sa razvojem tehnologije uočava se promjena u načinu ishrane kod djece. Sve je učestalija pojava da djete jede dok koristi neki od pametnih uređaja. U takvim situacijama pažnja djeteta je usmjerena na digitalni sadržaj, a ne na sam čin hranjenja.
Ovakav oblik “distraktivnog jedenja” dovodi do produženog trajanja obroka ili užine, učestalog uzimanja malih količina hrane i smanjene percepcije sitosti. Sa aspekta rizika za razvoj karijesa, produžena i ponavljana izloženost šećerima iz hrane dovodi do čestih padova Ph vrijednosti u zubnom plaku. To dalje dovodi do poremećaja ravnoteže između demineralizacije i demineralizacije gleđi, naročito kod djece sa nedovoljno razvijenim higijenskim navikama. U kliničkoj praksi sve češće se susrećemo sa situacijama u kojima roditelji navode da dijete “ stalno nešto gricka”, bez jasnog uvida u količinu i učestalost unosa hrane. Na taj način digitalni uređaji su indiretkni faktori koji utiču na povećanje rizika za nastanak karijesa.
Personalizovani digitalni marketing- Marketing hrane usmjeren prema djeci
Algoritmi društvenih mreža i video platformi analiziraju interesovanje korisnika i sadržaj prilagođavaju njihovim navikama. Djeca su često su izložena reklamama i promotivnom sadržaju koji podrazumijeva slatkiše, gazirana pića i druge proizvode bogate šećerom. Djeca, kao posebno osjetljiva grupa, nemaju razvijene mehanizme kritičke procjene marketinških poruka, zbog čega je uticaj digitalnog sadržaja na njhove prehrambene preference veliki. Kontinuirano izlaganje sadržajima koji promovišu slatkiše, zaslađene napitke i brzu hranu može normalizovati učestalu konzumaciju šećera, stvoriti emocionalnu povezanost sa određenim proizvodima i oblikovati dugoročne prehrambene preference .
Česta konzumacija hrane i pića bogatih šećerom je jedan od glavnih faktora rizika za nastanak karijesa. Ukoliko digitalni sadržaj kojem su djeca izložena podstiče unost takvih namirnica, to poslijedično dovodi do povećanja karijes rizika. Digitalni marketing, za razliku od tradicionalnog oglašavanja je personalizovan i stalno prisutan, što povećava njegov uticaj. Ovaj aspekt ima jasan javnozdravstvni uticaj jer doprinosi stvaranju okruženja u kojem su kariogene namirnice lako dostupne i društveno prihvaćene.
Screen time i oralno-higijenske navike
Posebno važan dodatni faktor u povećanju faktora rizika za nastank karijesa je povećan unos grickalica između obroka i konzumacija zaslađenih napitaka tokom boravka pred ekranom, kojeg djeca često nisu ni svjesna. Posebno nepovoljan obrazac ponašanja predstavlja korištenje digitalnih uređaja u večernjim satima uz konzumaciju slatkiša i zaslađenih napitka. Tokom noći dolazi do fiziološkog smanjenja salivacije, čime se smanjuje prirodni zaštitini mehanizam usne šupljine.
Ukoliko se hrana konzumira neposredno prije spavanja bez adekvatne oralne higijene, rizik za razvoj karijesa značajno raste. U klinčkoj praksi to se manifestuje pojavom početnih demineralizacionih promjena-” bijelih mrlja”, naročito u cervikalnim regijama mliječnih zuba.
Digitalna izolacija i promjerna porodične dinamike
Korištenje pametnih uređaja često dovodi do smanjenje interakcije između djece i roditelja tokom obrooka. Tradicionalni porodični obrok, koji je imao i edukativnu i kontrolnu funkciju zamjenjen je individualnim konzumiranjem hrane uz ekran. Ovakve promjene dovode do smanjenja roditeljske kontrole nad izborom hrane, slabije komunikacije o zdravstvenim navikama i otežanu roditeljsku kontrolu nad rutinama redovne oralne higijene. Ovaj problem prevazilazi individualni nivo i poprima široki društevni značaj.
DIGITALNA TEHNOLOGIJA KAO RIZIK I KAO RESURS ZA ORALNO ZDRAVLJE
Važno je naglasiti da digitalne tehnologije nisu isključivo negativan faktor. Njihov uticaj zavisi prevenstveno od načina korištenja.
Digitalne platforme mogu pružiti informacije o nicanju zuba, izbor paste za zube za djete, pravilnoj tehnici četkanja, pravilnom načinu ishrane.
Razvijene su i edukativne aplikacije i podsjetnici za pranje zube koji mogu imate pozitivne efekte na formiranje pravilnih oralno-higijenskih navika.
Pozitivan aspekt ovakvog pristupa jeste dostupnost informacija i mogućnost dodatne edukacije.
Roditelji sve češće koriste internet i vještačku inteligenciju za dobijanje informacija o oralnom zdravlju djece.
Sa druge strane, takodje postoji i rizik od oslanjanja na neprovjerene izvore ili samodijagnostikovanje što dalje dovodi do :
- odlaganja posjeta stomatologu
- pogrešne procjene ozbiljnosti problema
- primjene neadekvatnih “ kućnih “ rJešenja
Važno je naglasiti da digitalni savjeti ne mogu zamjeniti klinički pregled i individualizovanu procjenu.
Uloga dječijeg stomatologa u digitalnom dobu
Savremeno djetinjstvo je neminovno oblikovano tehnologijom. Digitalno okruženje utiče na prehrambene navike, dnevne rutine i obrasce ponašanja koji direktno utiču na oralno zdravlje djece. Dječiji stomatolog mora proširiti svoju ulogu i izvan okvira kliničkog tretmana. Osim dijagnostike i terapije potrebno je:
- procjeniti digitalne navike djeteta kao dio anamneze
- edukovati roditelje o rizicima “distraktivnog jedenja”
- naglasiti važnost strukturisanih obroka bez ekrana
- koristiti digitalne alate kao sredstvo motivacije i prevencije
Dječiji stomatolog u savremenom dobu postaje edukator i savjetink u digitalnom društvu. Razumijevanje i prihvatanje tehnološkog konteksta u kojem djeca danas odrastaju omogućava efikasnije preventivne strategije i dugoročno očuvanje oralnog zdravlja, što i jeste primarni cilj dječijeg stomatologa. Integracijom kliničke stručnosti i svijesti o savremenim digitalnim uticajima moguće je razviti održive modele prevencije i očuvanja oralnog zdravlja prilagođene novim generacijama djece- djece savremenog doba.