Intervju: dr Ružica Bijelić-Cigan, spec.oralne hirurgije i stomatološke protetike.
Digitalna transformacija posljednjih godina donijela je revolucionarne promjene u stomatologiji, posebno u području implantologije i protetike. Savremene tehnologije poput CBCT dijagnostike, intraoralnih skenera, CAD/CAM sistema i 3D planiranja omogućile su preciznije, sigurnije i predvidivije terapije, uz znatno veću udobnost za pacijente. O tome kako izgleda savremeni digitalni workflow u svakodnevnoj kliničkoj praksi, koliko je važna povezanost ordinacije i zubotehničkog laboratorija te kakvu budućnost donose nove tehnologije, razgovarali smo s dr. Bijelić-Cigan, specijalisticom oralne hirurgije i stomatološke protetike, koja kroz svoju kliniku i laboratorij uspješno primjenjuje najsavremenije digitalne protokole u implantološkoj i protetskoj rehabilitaciji pacijenata.
DentBiH: Kako je digitalna stomatologija promijenila način planiranja i izvođenja implantoloških i protetskih terapija?
Ružica: Digitalna stomatologija je u posljednjih nekoliko godina potpuno promijenila način planiranja i izvođenja implantološke i protetske terapije u mojoj kliničkoj praksi te unijela jedan potpuni zaokret i postavila standard. Zahvaljujući CBCT dijagnostici, intraoralnim skenerima, digitalnom planiranju i CAD/CAM tehnologiji, danas možemo postići znatno veću preciznost, predvidivost i udobnost za pacijenta. Kod implantoloških terapija ,digitalni protokoli omogućavaju planiranje i pozicioniranje implantata , uvažavajući anatomske strukture i hirurške postulate a vođeni digitalno dizajniranom pozicijom budućeg protetskog rada. Na taj način implantat postavljamo u protetski vođeno mjesto , odnosno tamo gdje će dugoročno pružiti najbolju funkcionalnost i estetiku i najbolju poziciju u budućoj nadoknadi. Digitalna tehnologija nam omogućava da sve to prevedemo u informaciju i dizajniramo hirurške vodilice ,zahvaljujući kojima su zahvati precizna i jednostavna realizacija unaprijed isplanirane implanto-protetske rehabilitacije a za pacijenta znatno brži lakši postoperativni oporavak. U protetici je digitalizacija omogućila zamjenu klasičnih otisaka intraoralnim skeniranjem, što pacijentima pruža znatno veću udobnost a nama preciznost u nivou mikrona kakvu smo mogli da sanjamo pre 10 i više godina. Posebna prednost je što digitalni tok rada povezuje ordinacije i zubotehnički laboratorij u jedinstven sistem. Time se smanjuje mogućnost greške, ubrzava komunikacija i skraćuje vrijeme potrebno za završetak terapije. Naša filozofija rada zasniva se na tome da savremenu tehnologiju koristimo kao alat koji nam omogućava još kvalitetniju dijagnostiku, preciznije planiranje i dugoročno uspješnije terapijske rezultate za svakog pacijenta.
DentBiH: Digitalni workflow danas postaje standard u savremenoj stomatologiji. Koje su najveće prednosti potpunog digitalnog protokola – od dijagnostike i planiranja do izrade konačnog protetskog rada?
Ružica: Digitalni workflow je nezamisliv bez sinergije sa digitalnom laboratorijom za koju je jako važna savremena opremljenost ,kvalitetni kadrovi, sofwersko znanje kao i tehnološki kapacitet . Idealno je kada je sve u jednom sistemu , Ustanove kao što je moja , no svakako je poželjno da je to laboratorija koja nije preopterećena te koja individualizirano pristupa svakoj terapijskoj situaciji. Druga značajna prednost je bolja komunikacija između doktora, pacijenta i samog zubotehničkog laboratorija. Digitalni podaci se prenose trenutno i bez gubitka informacija, što omogućava efikasniju saradnju i veću kontrolu nad svakim korakom terapije. Pacijent često može unaprijed vidjeti planirani rezultat, što doprinosi boljem razumijevanju terapije i realnim očekivanjima.
DentBiH: Implantologija danas nudi rješenja i za najzahtjevnije kliničke slučajeve. Koji su zahvati i terapijski protokoli trenutno najviše unaprijedili ovu oblast?
Ružica: Digitalni protokol nam omogućava da danas ne planiramo samo hirurški zahvat, već kompletan terapijski rezultat unaprijed. To je ključni korak kod planiranja implantološke terapije, imedijatne implantacije te imedijatnog opterećenja implantata. Realnost je da danas ,za 1 sat nakon završene ugradnje implantata ,All on x kontrukcija pacijentu možemo postaviti fiksni rad retiniran šrafom, te da napušta ambulantu nakon hirurške intervencije sa fiksnim radom potpuno ozubljen. Mislim da je upravo to danas najveći iskorak u implantologiji, koji nam je omogućio digitalni workflow. Drugi veliki iskorak su regenerativne procedure u hirurškoj implantološkoj terapiji, gdje koristeći koštane zamjenike i meko tkivni menadžment smo u prilici da osim odlične primarne stabilnosti radimo u mijenjanju i kreiranju biotipa gingive te formiranju vrhunskih funkcionalno-estetskih uslova za sjajan prihvat i dosjed nadoknade te stvarano okolnosti za dugoročno nošenje i zdravo funkcionisanje nadoknade u funkciji vremena kod pacijenta
DentBiH: Koliku ulogu imaju CBCT dijagnostika, intraoralni skeneri, 3D planiranje i hirurške vodilice u povećanju preciznosti i predvidivosti implantoloških zahvata?
Ružica: CBCT dijagnostika, intraoralni skeneri, 3D planiranje i hirurške vodilice danas predstavljaju temelj savremene implantologije. Njihova najveća vrijednost ogleda se u tome što nam omogućavaju da svaki zahvat planiramo i izvedemo sa izuzetnom preciznošću, uz maksimalnu sigurnost i predvidivost rezultata. CBCT dijagnostika pruža trodimenzionalni prikaz koštanih struktura, položaja važnih anatomskih elemenata, poput živaca i maksilarnih sinusa, te kvaliteta i volumena kosti. Zahvaljujući takvim informacijama možemo detaljno procijeniti mogućnosti terapije i unaprijed prepoznati potencijalne izazove. Intraoralni skeneri dodatno unapređuju proces planiranja jer omogućavaju izradu preciznog digitalnog modela zuba i mekih tkiva. Spajanjem podataka dobijenih CBCT snimanjem i intraoralnim skeniranjem stvaramo potpunu digitalnu sliku pacijenta, što predstavlja osnovu za kvalitetno implantološko i protetsko planiranje. 3D planiranje omogućava da implantat virtuelno postavimo prije samog zahvata. Na taj način određujemo njegov idealan položaj, dubinu i angulaciju, vodeći računa ne samo o anatomskim uslovima već i o konačnom protetskom rješenju. Danas više ne planiramo implantat samo prema raspoloživoj kosti, već ga pozicioniramo u skladu sa budućom funkcijom i estetikom. Digitani Smile creatori su također alati uz ekstraoralno skeniranje gdje uz fotografije lica kao i kretnje pacijenta ,možemo da dobijemo niz podataka ,koje unosimo u softwere te omogućavamo našem CAD dizajeru/tehničaru da uradi kvalitetno dizajniranje nadoknade koje možemo u svakom trenutku da pratimo preko povezanih aplikacija te da utičemo kao ljekari na svaki korak ,savjetodavno i kontrolno,dakle sinergija i kvalitetan timski rad.
DentBiH: Kontinuirana edukacija neizostavan je dio savremene implantologije. Koje trendove i inovacije smatrate najznačajnijima za budućnost oralne hirurgije, protetike i digitalne stomatologije?
Ružica: Kontinuirana edukacija danas je neophodna jer se stomatologija razvija brže nego ikada ranije. Nove tehnologije, materijali i terapijski koncepti neprestano mijenjaju način na koji pristupamo dijagnostici i liječenju pacijenata. Upravo zato smatram da je stalno usavršavanje profesionalna obaveza svakog stomatologa koji želi svojim pacijentima ponuditi najkvalitetniju terapiju. Kada govorimo o budućnosti oralne hirurgije, protetike i digitalne stomatologije, uvjerenja sam sam da će dalja integracija digitalnih tehnologija imati ključnu ulogu. Već danas svjedočimo potpunom povezivanju CBCT dijagnostike, intraoralnog skeniranja, digitalnog planiranja, CAD/CAM proizvodnje i 3D printa u jedinstven digitalni workflow. U narednim godinama taj proces će postati još precizniji, brži i dostupniji. Jedan od najznačajnijih trendova svakako je primjena vještačke inteligencije u dijagnostici i planiranju terapije. Veliki potencijal vidim i u razvoju novih biomaterijala i regenerativnih tehnika. Napredak u tkivnom inženjeringu i biološki vođenoj regeneraciji mogao bi dodatno proširiti mogućnosti liječenja pacijenata sa velikim gubitkom koštanog i mekog tkiva, čineći terapije manje invazivnim i još uspješnijim. U protetici će sve važniju ulogu imati personalizovana rješenja izrađena uz pomoć digitalnog dizajna i savremenih keramičkih materijala. Cilj će biti postizanje maksimalne funkcionalnosti, dugotrajnosti i prirodne estetike, uz što manje intervencija i kraće vrijeme terapije. Vjerujem da budućnost pripada interdisciplinarnom pristupu u kojem se iskustvo i stručnost doktora kombinuju sa naprednim digitalnim alatima. Tehnologija neće zamijeniti kliničko znanje i individualni pristup pacijentu, ali će nam omogućiti da terapije učinimo bržim ,predidljijim i miniinvazivnijim za naše pacijente
DentBiH: Za kraj, koju biste poruku uputili kolegama doktorima dentalne medicine koji žele unaprijediti svoje znanje iz implantologije i uvesti digitalne tehnologije u svakodnevnu praksu?
Ružica: Moja poruka kolegama ,jeste da nikada ne prestanu ulagati u svoje znanje i profesionalni razvoj. Implantologija i digitalna stomatologija danas se razvijaju izuzetno dinamično, a kontinuirana edukacija postala je ključ uspješne i savremene kliničke prakse.
Važno je razumjeti da digitalne tehnologije nisu cilj same po sebi, već alat koji nam omogućava da radimo preciznije, sigurnije i predvidivije. Zato bih kolegama preporučila da digitalizaciju ne posmatraju kao trend, već kao proces koji postepeno unapređuje kvalitet dijagnostike, planiranja i terapije. Svaki novi korak – bilo da je riječ o intraoralnom skeneru, CBCT dijagnostici, digitalnom planiranju ili CAD/CAM tehnologiji – donosi novu vrijednost kako za doktora, tako i za pacijenta.
Jednako je važno graditi znanje na čvrstim kliničkim osnovama. Tehnologija može značajno unaprijediti naš rad, ali ne može zamijeniti razumijevanje biologije, hirurških principa, protetskog planiranja i individualnog pristupa svakom pacijentu. Najbolji rezultati postižu se kada se iskustvo i stručnost spoje sa savremenim digitalnim alatima.
Kolegama bih savjetovala da budu otvoreni za nove ideje, da uče od iskusnih mentora, prisustvuju stručnim edukacijama i aktivno razmjenjuju iskustva sa kolegama iz struke. Upravo takav pristup omogućava kontinuirani napredak i podizanje standarda stomatološke prakse.
Na kraju, nikada ne treba zaboraviti da je u središtu svega pacijent. Empatija, razumijevanje individualne potrebe svakog pacijenta koji nam ukaže povjerenje je osnova našeg kliničkog rada kojeg svaka nova tehnologija i investicija upotpunjuju i imaju pravi smisao samo ako doprinose boljoj, sigurnijoj i dugoročno uspješnijoj terapiji.
To je cilj kojem svi treba da težimo i koji nas motiviše da svakodnevno budemo bolji u svom poslu.