Kako dolazi do kvarenja (karijesa) zuba?
Piše: dr. Aldina Subašić Heljić
Dr. Aldina Subašić Heljić rođena je u Tuzli. Diplomirala je na stomatološkom fakultetu u Sarajevu 2017. godine. Radila je u javnom i privatnom sektoru. Trenutno je vlasnica stomatološke ordinacije “Ema dent” u Busovači. Sa posebnom pažnjom, energijom, znanjem i senzibilonošću pristupa rješavanju oralnih problema svojih pacijenata.
Kvarenje zubi (zubni karijes) su raspadnuta područja u zubima nastala kao proces postupnog otapanja tvrde površine zuba (caklina) i njegova napredovanja prema unutrašnjosti zuba. Uz običnu prehladu i bolesti desni kvarenje zubi je među najčešćim bolestima ljudi. Ako se kvarenje zubi ne podvrgne pravilnom stomatološkom liječenju, ono neprestano napreduje. Na kraju, neliječeni zubni kvar može dovesti do gubitka zuba. Kako prepoznati da se zub povario za DentBIH piše dr. stomatlogije Aldina Subašić Heljić.
Kada govorimo o karijesu potrebno je prije svega spomenuti da je to jedna od najraširenijih bolesti današnjice i da od njega boluje skoro 90% svjetske populacije. Karijes je oštećenje tvrdih zubnih tkiva, odnosno dentina. Karijes počinje na površini zuba i to razgradnjom cakline ( demineralizacijom) te zatim prodire i dubinu i širinu zahvatajući ostale strukture zubnog tkiva.
Postoje tri vrste karijesa:
- caries superficialis ( površinski),
- caries media,
- i caries profunda (duboki karijes).
Zubno tkivo oštećeno karijesom se ne može regenerisati, a ako se na vrijeme ne ukloni vrlo brzo se počne širiti bočno i zahvata sve veću površinu zuba.
Pacijent će na osnovu navedenih simptoma moći uočiti neki problem odnosno karijes :
- Bol : zub može pulsirati ili boljeti i ta bol se može povećavati na određenu provokaciju ( toplo, hladno, slatko ).
- Pacijent može sa primijeti manju ili veću rupu na zubu, ili pak samo pukotinu koja „smeta“ jeziku.
- Mrlje na zubima – bijela mrlja ( plak ) ili tamna mrlja koja se ne slaže sa ostatkom zuba može biti znak da nešto nije uredu.
- Oticanje ili krvarenje desni – naročito se te promjene dešavaju uz sam zub jer u pokvaren zub zapadaju ostatci hrane koji se teško čiste i time izazivaju upalu gingive.
- Loš zadah koji se javlja upravo zbog upaljene gingive koju je prouzrokovao karijesom razoren zub.
Stomatolog će ustanoviti da se radi o karijesu iz anamneze pacijenta te kliničkim pregledom i ukoliko za to postoji potreba potvrditi RVG snimkom.
Da bi se zub pokvario treba da postoje četiri preduslova :
- Potrebno je da imamo zub
- Dentalni plak
- Neki supstrat – šećer
- Vrijeme
Ako izbacimo bilo šta iz ovog lanca zub se neće pokvariti.
Dentalni plak je glavni krivac za nastanak karijesa. Nalazi se na tvrdom zubnom tkivu u obliku naslaga koje naseljavaju bakterije i ostaci hrane. Te bakterije metabolišu supstrat ( šećer ) i svojim metabolizmom stvaraju kisele produkte koje deminerališu caklen i tako dovode do nastanka karijesa.
Održavanjem oralne higijene, pravilnom upotrebom zubnog konca i interdentalne četkice elimiše se dentalni plak. Uz malu korekciju ishrane eliminiše se supstrat a redovnim pranjem eliminiše se vrijeme koje je potrebno da se zub pokvari. Kada se te tri stvari eliminišu i na to dodamo redovan stomatološki pregled, zdrav zub je zagarantovan.
Zbog toga su jako važne redovne kontrole jer se time sprečava nastanak karijesa a ukoliko se i pojavi riješit će se u početnom stadiju. Preporuka je da se redovni pregled obavlja svakih 6 mjeseci.
Donosimo i neke opšte savjete za sprečavanje nastanka karijesa :
- Pranje zuba 2 – 3 puta dnevno
- Korištenje zubnog konca, interdentalne četkice i paste sa fluorom
- Ograničiti korištenje slatke hrane
- Unositi dovoljne količine vide
- Redovan stomatološki pregled