Treba posegnuti za obaveznim preventivno-profilaktičkim mjerama uz obavezno prisustvo i uključivanje roditelja. Sami roditelji se moraju motivisati dovoljno kako bi se ove mjere uspješno i adekvatno sprovele.
Predstavljamo vam Dragana Ivanovića, Vanrednog profesora na Katedri Dječje i preventivne stomatologije sa ortodoncijom, Univerziteta u Istočnom Sarajevu, Medicinski fakultet Foča. Specijalista sam Dječje i preventivne stomatologije. Sa pofesorom Draganom razgovarali smo o dječjoj stomatologiji, te vam u nastavku teksta donosimo više.
Za početak predstavite nam se?
Dragan Ivanović, Vanredni profesor na Katedri Dječje i preventivne stomatologije sa ortodoncijom, Univerziteta u Istočnom Sarajevu, na Medicinskom fakultetu u Foča. Specijalista sam Dječje i preventivne stomatologije. Obavljam funkciju Načelnika odijeljena Dječje i preventivne stomatologije. Član sam Komore doktora stomatologije Republike Srpske. Predsjednik sam Komisije za Kontinuiranu edukaciju pri Komori doktora stomatologije RS. Recenzent sam časopisa DEntalArt KDS, predavač po pozivu i učesnik na projektima. Autor i koautor mnogobrojnih radova, mentor za specijalizacije i autor i koautor u 3 univerzitetska udžbenika.
Kako se liječe mliječni zubi?
Osnovni princip koga se dječji stomatolog mora pridržavati u sanaciji karijesa mliječnih zuba je ,, korak po korak” (od lakšeg ka težem, od prostijeg ka složenijem). Karijes mliječnih zuba se karakteriše akutnim tokom, ranom pojavom, brzom progresijom i pojavom komlikacija karijesa. Djeca koja imaju nesaniran karijes u usnoj duplji moraju se podvrgnuti preventivno-profilaktičnim mjerama uz obaveznu sanaciju karijesa. Sam tretman na sanaciji karijesa mliječnih zuba nije jednostavan ni zahvalan proces i podrazumijeva rad specijaliste za Dječiju i preventivnu stomatologiju. Sanacija karijesa u ranoj fazi nastanka je lakša i mnogo uspješnija. Preparacijom kaviteta se moraju ukloniti karijesne mase uz zadovoljavanje forme otpora i retencije u zavisnosti od vrste materijala koji će se koristiti za definitivnu restauraciju zuba.
Terapija karijesa mliječnih zuba podrazumijeva brzu, bezbolnu i uspješnu sanaciju uz pomoć adekvatnih instrumenata. Potreban je veliki oprez prilikom upotrebe visokoturažnih mašina zbog iznenadnih pokreta glave i vrata kod djeteta. Prilikom uklanjanja karijesa sa niskoturažnom mašinom (karbidni ili čelični borer) mora se voditi računa o voluminoznosti pulpe, izražajnijim rogovima pulpe kao i o manjoj debljini tvrdih zubnih tkiva. Sama preparacija kaviteta podrazumijeva rad bez pritiska i uz tačkaste preparacije sa kraćim pauzama. Veliki problem prilikom sanacije karijesa na mliječnim zubima se javlja prilikom uspostavljanja suvog radnog polja uslijed pojačane salivacije i nekontrolisanih pokreta jezika. Preparacija kaviteta zavisi od vrste materijala za definitivnu opturaciju, stepena uznapredovalosti karijesa kao i od ponašanja i uzrasta samod djeteta. Materijal izbora za sanaciju mliječnih zuba predstavljaju glas-jonomer cementi. Oni zahtijevaju ovalni-kruškoliki adhezivni tip preparacije kaviteta. GJC ne zahtijevaju dodatnu retenciju a ostvaruju hemijski način vezivanja za gleđ i dentin. Kod plitkih kaviteta nije potrebno postavljanje podloge, a u suprotnom pulparni zid se mora zaštiti podlogom na bazi kalcijum hidroksida ili glas jonomer cementa. Sanacija djece sa prisustvom karijesa na mliječnim zubima predstavlja izuzetno kompleksan rad. Treba posegnuti za obaveznim preventivno-profilaktičkim mjerama uz obavezno prisustvo i uključivanje roditelja. Sami roditelji se moraju motivisati dovoljno kako bi se ove mjere uspješno i adekvatno sprovele.
Da li je isti princip uklanjanja karijesa kod djece i kod odraslih?
Naravno da nije isti princip uklanjanja karijesa. Kod djece je to veoma kompleksniji poduhvat. Sanacija karijesa na mliječnim zubima se razlikuje od sanacije karijesa na stalnim zubima prvenstveno zbog histološko-morfoloških karakteristika mliječnih zuba. Gleđ i dentin su dosta tanji, uz konvergenciju bukalnih i lingvalnih površina prema okluzalno. Gleđne prizme u vratnom dijeli su usmjerene prema okluzalnoj površini. Umjesto kontaktnih tačaka na stalnim zubima, nalaze se ravne i široke kontaktne površine.
Komora pulpe mliječnih zuba je mnogo veća nego kod stalnih zuba uz izražajniji mezijalni rog pulpe. Histološke karakteristike mliječnih zuba se razlikuju zbog vremena odvijanja mineralizacije. Tako da razlikujemo homogeniju gleđ, bolje mineralizovanu prije rođenja od slabije mineralizovanije gleđi nakon rođenja djeteta. Te dvije vrste gleđi su razdvojene Recijusovom linijom( linija rođenja). Takođe, poteškoće predstavljaju i mala usta kod djeteta uz veoma pokretljiv jezik. Naravno, što je dijete mlađe, to su teži uslovi za saradnju i sanaciju karijesnih zuba. Osim uzrasta djeteta bitnu činjenicu predstavlja i tip djeteta prema psihološkoj podjeli. Treba se voditi računa i o samoj dužini intervencije (ne duže od 20-30 minuta) uz upotrebu novijeg instrumentarija.
Recite nam iz Vaše dosadašnje prakse koliko to roditelji sa naših prostora vode brigu o dječijim zubima i da li bi se to trebalo podići na viši nivo?
Nažalost, moram dati negativan odgovor na Vaše postavljeno pitanje. Roditelji ne poklanjaju dovoljno pažnje o zdravlju usta zuba. Iako je oralno zdravlje dio cjelokupnog zdravlja, sasvim malo, odnosno nedovoljno se poklanja pažnja o zdravlju usne duplje i zuba. Nisus svi roditelji nezainteresovani za zube svojih mališana, ali takvih roditelja je sasvim malo. Iz moje dosadašnje prakse ću Vam kazati da je taj broj roditelja koji vode računa o zdravlju zubića djece negdje između 15-20 %. Ovaj broj je i te kako nedovoljan i konstantno se roditelji uključuju u razne preventivno-profilaktične programe, kako bi im podigli svijest o razmišljanju značajnosti zuba. Najčešće razloge zanemarivanja zdravlja zuba kod djece navode nedovoljno slobodnog vremena i nedostatak finansijskih sredstava.
Također, prilikom sprovođenja određenih profilaktičnih i preventivnih mjera od strane stomatologa a u prisustvu roditelja, oni odavaju sliku nezainteresovanja i neuključivanja u te sprovođene mjere. Prilikom obuke i smjernica o sprovođenju oralne higijene i ishrane djeteta, roditelji se uglavnom ne uključuju u navedenu problematiku. Na svu sreću, manji broj roditelja (do 20%) sa razumijevanjem prati sva dešavanja u usnoj duplji kod svog djeteta te i na najmanju promjenu u usnoj duplji zakazuju pregled kod stomatologa. To predstavlja veliku pohvalu za takve roditelje, jer je oralno zdravlje kod djece veoma bitan segment u očuvanju cjelokupnog zdravlja djece. Posljedice narušenog zdravlja su višestruke , kako za pojedinca tako i za cjelokupnu zajednicu.