KADA JE ZAISTA POTREBNO VADITI UMNJAK?

Uzroci, simptomi, rizici od čekanja, kako izgleda zahvat i oporavak

Piše: dr Tarik Salihović, specijalista oralne hirurgije

Biografija: Dr Tarik Salihović je doktor stomatologije i specijalista oralne hirurgije. Kroz višegodišnje iskustvo i kontinuirano usavršavanje, izgradio je prepoznatljiv pristup koji spaja savremene tehnike, individualizovanu terapiju i posvećenost pružanju maksimalne udobnosti u svakoj intervenciji.

Umnjaci, odnosno treći molari, posljednji su zubi koji niču – najčešće između 17. i 25. godine. Iako se kod nekih pacijenata razvijaju bez ikakvih tegoba, često upravo oni postaju izvor ponavljanih upala, bola i drugih komplikacija. Razlog je najčešće nedostatak prostora za njihov pravilan rast, zbog čega zub ostaje djelimično ili potpuno zarobljen u kosti. Takva impakcija može stvarati pritisak na susjedne zube, dovoditi do infekcija i otežavati svakodnevnu funkciju. Pravovremena stručna procjena može jasno pokazati da li je umnjak potrebno izvaditi preventivno ili tek nakon pojave simptoma.

Zašto umnjaci prave probleme?

Tokom evolucije, ljudska vilica postala je manja, dok je broj zuba ostao isti. Savremena ishrana, koja je znatno mekša nego u prošlosti, dovela je do toga da se vilica manje razvija. Treći molari u vilici niču posljednji od stalnih zuba i često nemaju dovoljno prostora za pravilan rast, pa ostaju djelimično ili potpuno zarobljeni u kosti – stanje poznato kao impakcija.

Ovakav položaj može dovesti do:

  • upale desni (perikoronitis),
  • oštećenja drugog molara,
  • formiranja cista,
  • bolova i otežanog otvaranja usta,
  • ortodontskih anomalija,
  • ponavljanih infekcija koje ometaju svakodnevni život.

Kada se umnjak mora izvaditi, uzroci i simptomi?

  1. Impaktirani i retinirani umnjaci

Zubi koji nisu izrasli zato što im je normalan put nicanja ometen ili blokiran nekom drugom preprekom, bilo da je to neki drugi zub ili neka patološka tvorevina u kosti ili mekom tkivu na putu njihovog nicanja. Zubi koji ne mogu pravilno izniknuti često izazivaju pritisak i upalu. Djelimično iznikli umnjaci posebno su skloni nakupljanju bakterija, što dovodi do infekcija.

  1. Perikoronitis – upala desni oko umnjaka

Upala mekog tkiva oko krunice zuba prilikom nicanja zuba ili kod djelimično izniklih zuba (poluimpaktirani) često se javljaja kod donjih umnjaka, tako da im je kruna izvan kosti i da su prekriveni samo mekim tkivom koje je zbog nakupljanja hrane i slabog samočišćenja podložno upali. Simptomi uključuju crvenilo, bol, otežano otvaranje usta i neugodan miris. Ako se upale ponavljaju, ekstrakcija je najčešće jedino trajno rješenje.

  1. Oštećenje susjednog zuba

Loš položaj umnjaka može uzrokovati karijes i resorpciju korijena drugog molara. U takvim slučajevima odlaganje zahvata može dovesti do gubitka inače zdravog zuba.

  1. Hronična bol ili pritisak

Uporna, povremena ili rastuća bol u stražnjem dijelu vilice znak je da umnjak ometa normalnu funkciju.

  1. Razvoj cista ili drugih patoloških promjena

Iako rijetko, oko impaktiranih umnjaka mogu nastati ciste koje oštećuju kost. One zahtijevaju hiruršku obradu i uklanjanje zuba.

  1. Ortodontski razlozi

Kod pacijenata koji su završili ortodontsku terapiju (aparatić), umnjaci u lošem položaju mogu doprinijeti pomjeranju zuba.

Simptomi koje ne treba ignorisati:

  • bol i osjetljivost u stražnjem dijelu vilice
  • otežano otvaranje usta
  • otok desni ili obraza
  • neugodan miris iz usta
  • glavobolja ili bol prema uhu

Ovi simptomi najčešće ukazuju na infekciju ili pritisak umnjaka na okolne strukture.

Rizici od čekanja i šta se može dogoditi ako se vađenje odlaže?

Iako se pacijenti često nadaju da će problem “proći sam od sebe”, kod umnjaka je suprotno: odlaganje najčešće vodi komplikacijama. Neke od njih su:

  • ponavljane infekcije i hronični perikoronitis,
  • širenje upale na okolnu kost i meka tkiva,
  • oštećenje drugog molara, ponekad i njegov gubitak,
  • razvoj cista,
  • jači bolovi i otežana funkcija vilice,
  • komplikovaniji i duži zahvat u kasnijoj fazi života.

Rana intervencija obično znači jednostavniju i manje traumatičnu ekstrakciju, kao i brži oporavak.

Kako izgleda savremeni zahvat vađenja umnjaka i njegov oporavak?

Zahvat vađenja umnjaka danas je rutinski i precizan postupak. Dijagnoza se postavlja na osnovu anamneze, kliničkog pregleda i radioloških snimaka kao što su OPG ili CBCT, koji prikazuju položaj zuba i njegov odnos prema okolnim strukturama.

Ekstrakcija se obavlja u lokalnoj anesteziji, što osigurava potpunu bezbolnost. Procedura traje od 10 do 30 minuta, zavisno od položaja zuba. Kod jednostavnije postavljenih umnjaka radi se standardna ekstrakcija, dok se kod impaktiranih pravi mali rez na sluznici, uklanja minimalan dio kosti i zub se po potrebi dijeli na više dijelova kako bi se lakše uklonio. Nakon toga postavljaju se šavovi koji se najčešće uklanjaju 7 do 10 dana poslije zahvata.

Oporavak nakon vađenja uključuje držanje gaze prvih 30 minuta, korištenje hladnih obloga radi smanjenja otoka, izbjegavanje pušenja, alkohola i toplih napitaka, te uzimanje propisanih analgetika i eventualno antibiotika. U danima koji slijede preporučuje se mekša hrana i pažljivo održavanje higijene bez direktnog iritiranja rane.

Normalne reakcije su blagi do umjereni bol, otok koji dostiže maksimum drugog ili trećeg dana, manje krvarenje u prvim satima i privremeno otežano otvaranje usta. Ako se bol pojača nakon trećeg dana, pojavi neugodan miris, povišena temperatura ili izražen otok, potrebno je odmah kontaktirati stomatologa jer moguće je prisustvo suhe alveole ili drugih komplikacija.

Zaključak

Vađenje umnjaka je rutinska, ali stručna i precizna intervencija koja može spriječiti brojne oralne i sistemske komplikacije. Ključ je u pravovremenoj dijagnostici i individualnom pristupu svakom pacijentu.

Ukoliko postoji bol, otežano otvaranje usta, ponavljane upale ili nepovoljan položaj zuba, konsultacija sa stomatologom ili oralnim hirurgom je najbolje i najbezbjednije rješenje.

Komentariši