Karijes je najčešće hronično oboljenje na svijetu

Piše: dr. Maida Terzić, specijalista parodontologije i oralne medicine

Dr. Maida Terzić rođena je 13.04.1988. godine u Zenici gdje završava osnovno i srednje obrazovanje. 2006. godine upisuje Stomatološki fakultet u Sarajevu kao redovan student, te diplomira u februaru 2012. godine.  Počinje sa radom u septembru 2012. godine i od tada je zaposlena kao doktor stomatologije u Privatnoj stomatološkoj ordinaciji „Terzić“, gdje privatnu praksu provodi sa ocem.  U februaru 2018. kreće na specijalizaciju iz Parodontologije i oralne medicine na Stomatološkom fakultetu u Sarajevu, te specijalizira u oktobru 2022. godine. Redovno posjećuje stručne edukacije, kongrese i simpozijume, a na nekima od njih je ostvarila i aktivno učešće. Veliki je ljubitelj preventivne i dječje stomatologije, te svakodnevno pomaže djeci da se riješe straha od stomatologa i sačuvaju zdrav osmijeh. Majka je tri dječaka.

Kada govorimo karijesu, svakako treba spomenuti kako spada u jednu od najraširenijih bolesti današnjice jer od njega boluje gotovo 90 posto svjetske populacije, što je oko 5 milijardi ljudi. Karijes je zapravo oštećenje tvrdih zubnih tkiva, odnosno dentina, a u narodu se zub zahvaćen oštećenjem često naziva pokvarenim. Karijes počinje na površini zuba i to razgradnjom cakline (demineralizacijom) te zatim prodire u dubinu i širinu zahvaćajući ostale strukture zubnog tkiva. Nekoliko je čimbenika zbog kojih dolazi do oštećenja, no glavi krivac su bakterije. O ovoj temi detaljnije piše dr. Maida Terzić, specijalista parodontologije i oralne medicine

Karijes je jedna od najraširenijih bolesti današnjice.  Iako se čini bezazlenim, karijes je najčešće hronično oboljenje na svijetu od koje obolijeva većina ljudi. Od početnog stadija do pojave prvih simptoma može proći od šest mjeseci do pet godina.

U našim ustima živi veliki broj bakterija. Neke su dobre, a loše među njima koriste svaku priliku kako bi se razmnožile i dovele do narušavanja zdravlja usta. Takve bakterije hrane se šećerima iz naše ishrane, stvaraju kiseline koje smanjuju pH vrijednost u ustima. Kisela sredina u usnoj šupljini, u kombinaciji s neredovnim otklanjanjem zubnog plaka pomoću četkanja, dovodi do topljenja minerala s površine zuba. Time nastaje proces demineralizacije i započinje nastanak karijesa.

Kako spriječiti nastanak karijesa?

ORALNA HIGIJENA

Pravilno i redovno pranje su najvažniji korak u sprječavanju razvoja karijesa.

Mehaničko uklanjanje plaka pravilnim pokretima mekanom zubnom četkicom, korištenje zubnog konca ili interdentalnih četkica za čišćenje međuzubnih prostora i uvođenje oralnog tuša u svakodnevnu rutinu oralne higijene, dobitna su kombinacija za čista i zdrava usta.  Veliki broj pacijenata kaže kako neredovno čisti područja između zuba, a to je mjesto gdje se karijes najčešće prvo počinje stvarati.

Također, saniranje ortodontskih anomalija, kao što je zbijenost zuba i njihov loš položaj, te liječenje parodontalne bolesti omogućava manje zadržavanje hrane i plaka između zuba i bolji pristup sredstvima za održavanje oralne higijene.

Zubna pasta sa floridima podstiče remineralizaciju cakleni. Pored florida u paste se dodaje hidroksiapatit i ksilitol koji također učestvuju u remineralizaciji zubne cakline. Najbolje je kada zubna pasta u sebi ima sve tri nabrojane supstance.

ISHRANA

Ishrana koja obiluje slobodnim šećerima je jedan od glavnih krivaca za veliku rasprostranjenost karijesa. Mehanizam razvoja karijesa razlog je zašto stomatolozi savjetuju pacijentima da izbjegavaju slatkiše, grickalice i zašećerene napitke. Bakterije u našima ustima metaboliziraju šećer i kao proizvod stvaraju kiseline koje dovode do demineralizacije. Osim što je bogata šećerima, ljepljiva struktura takve hrane olakšava prijanjanje za zube i nastanak plaka.  Sa aspekta zdravlja zuba puno je važnija učestalost unosa hrane bogate šećerom nego količina tj. bolje je pojesti pola čokolade odjednom uz obrok, nego jesti između obroka po kockicu-dvije. Svakim zalogajem koji unesemo mi snižavamo pH sredinu u ustima i stvaramo pogodne uslove za napredovanje karijesa. Zato je dobro kada jedemo 5 obroka dnevno i ne grickamo između obroka. Kada se šećer unosi prečesto to poništava remineralizirajuća svojstva i pasti koje smo koristili za pranje zuba. Balansirana ishrana koja obiluje proteinima, vitaminima i mineralima, cjelovito voće i povrće i druga hrana koja stimuliše žvakanje, unošenje dovoljnih količina vode koja podstiče lučenje pljuvačke, pravi su izbor za zdrav i lijep osmijeh.

SPRJEČAVANJE PRENOSA KARIJESA

Razmjenom pljuvačke, razmjenjujemo i bakterije koje uzrokuju karijes, što znači da je ovo oboljenje prenosivo. Glavni krivac u nastanku karijesa, Streptococcus mutans, najčešće se prenosi između partnera, ali vrlo visok rizik od zaraze imaju i djeca. Čak 80% dvogodišnjaka u sastavu svoje oralne flore ima ovu bakteriju, a obično je dobivaju od majke, odnosno staratelja. Zato je potrebno izbjegavati ljubljenje djece u usta, te korištenje istog pribora za jelo. Provjeravanje da li je temperatura hrane odgovarajuća istom kašikom kojom se hrani dijete ili davanje djetetu da pije iz iste čaše nije preporučljivo jer dovodi do lakog prijenosa S. mutansa.

REDOVNE KONTROLE

Redovne kontrole u stomatološkoj ordinaciji su također ključan faktor za sprječavanje razvoja karijesa. Kada pacijent sam ugleda karijes tada je već kasno i karijes je najčešće u nekoj uznapredovanoj fazi. Stomatolog će Vašem oralnom zdravlju pristupiti individualno, skrenuti pažnju koja su to mjesta koja su pod većim rizikom za nastanak karijesa, te predložiti preventivni program i učestalost posjeta. Najčešće je dva puta godišnje optimalan razmak za posjetu čak i ako ne vidite da imate neki problem u ustima. Karijes je bolje spriječiti, nego liječiti, kao i svaku drugu bolest.