Preporuka je da se stomatolog posjećuje na nekih godinu dana ako su zubi na prethodnoj kontroli bili zdravi i bez promjena, a plombe u dobrom stanju. Danas vam predstavljamo doktora stomatologa Ljubicu Dimitrijević. Sa Ljubicom smo razgovarali o oralnom zdravlju, te vam u nastavku teksta donosimo mnoštvo kvalitetnih savjeta.

Koliko često ljudi posjećuju stomatologa?

Preporuka je da se stomatolog posjećuje na nekih godinu dana ako su zubi na prethodnoj kontroli bili zdravi i bez promjena, a plombe u dobrom stanju. Svakako, u zavisnosti od cjelokupnog zdravlja pacijenata, donosimo zajedničku odluku na koliko mjeseci bi bilo dobro da pacijent dođe na pregled. U današnjem modernom i brzom svijetu, odlično je postojanje programa uz čiju pomoć šaljemo podsjetnike pacijentima sa njihovim terminima. Jako je bitno naglasiti važnost stomatološkog pregleda koji je zapravo totalno bezbolan, a daje nam ogroman broj podataka kako o opštem tako i o oralnom zdravlju pacijenata.

Možete li nam otkriti kako izbijeliti zube, koji je najprirodniji način za to?

Izbjeljivanje zuba je jedna od najtraženijih stomatoloških intervencija od strane pacijenata. Vrši se posebnim supstancama namijenjenih u tu svrhu, a može se obaviti u ordinaciji ili kod kuće uz uputstvo i prethodno pripremljenu usnu duplju. Ne postoji prirodan način za izbjeljivanje zuba jer je princip djelovanja koji dovodi do bjeljenja zuba isti. Ako želimo da izbjelimo zube trakicama za izbjeljivanje zuba, koje se mogu naći u slobodnoj prodaji, jako je bitno da prije toga obavimo stomatološki pregled i poliranje zuba. Kontraindikacije za izbeljivanje zuba su povučene desni, abrazija i atricija zuba, neadekvatni ispuni i frakture zuba.Kako nastaje karijes i kako ga spriječiti?

Karijes je druga najrasprostranjenija bolest na svijetu, a principi njegove prevencije su jako jednostavni. Potrebno je da samo adekvatno održavamo oralnu higijenu i idemo redovno na stomatološke preglede. Zvuči lako, zar ne? U usnoj duplji postoji veliki broj različitih vrsta bakterija, neke od njih nemaju negativnog uticaja na zubno tkivo dok postoji i ona vrsta bakterija koje u kontaktu sa šećerima i ostacima hrane formiraju kiseline koje dovode do rastvaranja gleđi zuba, pri čemu nastaje šupljina u zubu koju nazivamo karijesom. Spriječavanje nastanka karijesa je kompleksno jer zahtijeva promjenu životnog stila, pravilno pranje zuba dva puta dnevno kao i prostora između njih uz redovne stomatološke preglede.

Kako najbolje održavati higijenu usne šupljine?

Pravilno održavanje oralne higijene se sastoji iz pranja zuba mekom četkicom i pastom za zube sa fluordima, uz upotrebu sredstava za čišćenje prostora između zuba. Za prednje zube koristimo zubni konac, a za bočne interdentalne četkice. Jako bitna stavka je i čišćenja jezika, na tržistu se mogu naći čistači od metala koji nemaju rok trajanja, mogu se reciklirati i upotrebljavati se dugi niz godina. Bitno je naći održiv način za održavanje oralne higijene jer svakodnevne obaveze i stres koji donosi život često utiču negativno na njegovanje i zdravlje zuba.

Koje namirnice bi trebali izbjegavati, a koje izazivaju karijes i na primjer od kojih namirnica najviše žute zubi?

Ne podržavam izbjegavanje namirnica, prije bih rekla da je bolje da rijeđe konzumiramo hranu ili napitke koji mogu djelovati negativno na zdravlje zuba. To su uglavnom gazirani napici koji su puni šećera, lizalice i bombone koje se duži vremenski period otapaju u ustima i podižu pH vrednost usne duplje koja pogoduje razmnožavanju bakterija. Adekvatnom oralnom higijenom, može se smanjiti bilo kakav *negativan* uticaj hrane i pića, što na zdravlje zuba tako i na njihovo prebojavanje. Da li ste u skorije vrijeme uveli novitete u Vašoj ordinaciji, ako jeste, možete li nam ih navesti i detaljnije opisati?

Jedan od noviteta u svijetu stomatologije, koji mi se jako dopada, je posvećivanje pažnje mentalnoj higijeni koje je usko povezano sa oralnim zdravljem kao i prilagođavanje tretmana osobama koje imaju jako izraženu dentofobiju ili strah od zubara. Dentofobija je jedna od najrasprostranjenijih fobija na svijetu, a u stomatološkim ordinacijama ne postoje programi uz pomoću kojih možemo pomoći našim pacijentima. Uvijek savjetujem razgovor sa psihologom ili psihoterapeutom kada mi kao stomatolozi nismo u mogućnosti da umanjimo dentalnu anksioznost koju pacijenti osjećaju mnogo prije nego što sjednu u našu stolicu.