dr. stomatologije Ena Filipović: Sve što vas je zanimalo o procesu liječenja zuba [8 najčešćih pitanja]

Postoje nedoumice oko toga kako se liječe zubi I zašto je potrebno lijčenje. U nastavku teksta donosimo odgovore na najčešča pitanja pacijenata koje je za časopis DentBiH pripremila dr. stomatologije Ena Filipović

Piše: dr stomatologije Ena Filipović,

dr stomatologije Ena Filipović,

Ena Filipović po zanimanju je doktor stomatologije, a pored osnovnog posla bavi se digitalnim marketingom i copywritingom. Piše vlastiti blog na temu oralnog zdravlja, zdrave ishrane i higijene, “Moj Osmijeh – Magazin o oralnom zdravlju”, koji je nastao iz želje da čitaocima prenese zanimljive i korisne informacije iz svijeta oralnog zdravlja, higijene i pravilne ishrane. Kroz mnogo projekata, edukacija i aktivnih učešća na programima, kongresima i simpozijumima, imala je priliku steći bogato iskustvo kako u struci tako i na drugim poljima, koje joj je uveliko pomoglo za lično i profesionalno usavršavanje.

Liječenje zuba, odnosno njegovog kanala korjena, jedna je od najčešćih intervencija u stomatologiji, ali i sastavni dio pretprotetske pripreme prije izrade krunica ili mostova.  Često postoje nedoumice oko samog procesa liječenja i brojna pitanja koja pacijenti imaju, pa sam se potrudila da odgovorim na 8 najčešćih koji se sreću u svakodnevnoj praksi.

1. Zašto se zubi liječe?

Kada karijes napreduje u tolikoj mjeri da dođe do živca zuba, tada nema povratka – zub mora da se liječi, odnosno mora da se tretira sam kanal korjena i tretman ne može da se završi u jednoj posjeti stavljanjem plombe.

Ako želimo da sačuvamo naš prirodni zub (a trebali bi) onda se pristupa endodontskom tretmanu i liječenju kanala korjena.

Nemojte da nemate volje za liječenje zuba. Prirodan zub je vrijedniji od bilo koje nadokande (naravno zub koji je u dobrom stanju i nakon liječenja) i nikada ne znate kad kasnije može biti odličan nosač za nadoknade.

2. Šta će se desiti ako se zubi ne liječe?

Ukoliko ne izliječite zub koji ima infekciju, upala se prenosi do vrha korjena i razara kost. Takav zub, ukoliko se zanemari, može biti samo osuđen na vađenje. Tada dolazi do stvaranja fistule ili oticanja, jer upala nema gdje da se širi i pronalazi mogući put za širenje.

3. Da li proces boli?

Vjerovatno najveća briga pacijenta. Liječenje zuba danas ne boli. Prije možda jeste, pa ste često mogli čuti “Vadio mi je živac na živo!”, međutim danas je to daleka prošlost i više tako ne mučimo pacijente. Niko ne treba da trpi bol i neugodnosti ako već imamo mogućnost da sve obezbolimo i učinimo ugodnim koliko je to moguće.

A idete i logikom – ne može da boli ako u zubu nema živca. Bol je moguća samo u prvoj fazi dok se živac ne odstrani, ali i tada se  njegova eliminacija radi pod anestezijom.

4. Zašto me zub boli nakon liječenja?

Kakva je ovde logika, vjerovatno se pitate, ako je živac izvađen kako zub može da boli?!

Međutim, ovo je moguća i česta pojava. Razlog za to je što je do momenta faze punjenja kanal korjena bio prazan. Nakon punjenja, vrh zuba, gdje se normalno nalaze živci, može biti blago iritiran. Ovo je prolazna pojava i nema razloga za brigu ukoliko punjenje nije prebačeno, odnosno ako nije prešlo preko vrha korjena.

5. Da li liječenje dugo traje?

U zavisnosti od toga kakva je infekcija i koliko je napredovala, primjenjuju se različite tehnike i metode.

Liječenje gangrenoznog zuba traje nešto duže nego liječenje zuba kojeg je infekcija zahvatila samo na početku živca ili do vrha korjena, ali ne i preko. Razlog za to je što su se bakterije namnožile i u kosti, te se takav zub ne može zatvoriti dok se one skoro u potpunosti ne eliminišu i dok se ne stvore pravi uslovi za regeneraciju.

Zub koji infekciju ima samo u početnom dijelu živca, nažalost ne može da prođe bez liječenja, ali po procjeni stomatologa on može da se završi i u jednoj posjeti, jer se eliminacijom živca eliminišu i bakterije koje su uzrok.

6. Čime se kanal korjena puni?

Ovo je nešto vrlo interesantno. Kanali se pune sa gutaperkama (gutta percha), materijalom dobivenim od osušenog mliječnog soka biljke Palaquium gutta. Ima fantastične osobine važne za materijal koji ostaje u organizmu – niska toksičnost, ne podstiče rast i razmnožavanje bakterija i laka manipulacija s obzirom na čvrstoću na sobnoj temperaturi.

7. Da li svaki liječen zub mora imati i nadogradnju?

Nije neophodno, ali svakako da je poželjno, naročito ukoliko je zub bio pod velikom infekcijom. Kada je zub za liječenje, najčešći razlog za to je veliki karijes, što znači i da je veliki dio krunice zahvaćen. Još kad na to dodamo i proširen kanal korjena nakon liječenja koji je proširivanjem dodatno oslabljen, dolazimo do zaključka da je kočić vrlo poželjan. Svakako, po procjeni stomatologa, kočić ne mora da se ugradi u kanal, ukoliko postoji dovoljno zubne supstance koja može da nosi plombu ili protetsku nadogradnju.

8. Može li liječen zub opet dobiti infekciju?

Može. Isto kao i što se zub ispod krunice može pokvariti ili što se ispod plombe može desiti karijes, tako se i izliječen zub može ponovo inficirati.

Razlog za ovo može biti dotrajala plomba, upala desni koja se proširila do vrha korjena, neadekvatno liječenje koje nije u potpunosti uklonilo bakterije ili im je dozvolilo prolaz… Pozitivno je što se i ovi zubi mogu ponovo liječiti, što se zove revizija liječenja kanala korjena.

Moj Osmijeh – Magazin o oralnom zdravlju rezultat je želje i entuzijazma dr stomatologije Ene Filipović da svojim čitaocima približi sve važne teme iz oblasti oralnog zdravlja, održavanja pravilne higijene, adekvatne ishrane i brige o zdravlju zuba i usta.

Vodeći se idejom promocije ovih vrijednosti, nastao je “Moj Osmijeh”, kako bi čitaocima kroz svakodnevne priče i tekstove, na zanimljiv, jednostavan i interesantan način pružio sve važne teme iz stomatologije, ali i dao podsticaj i motivisao na brigu o zdravlju zuba i usta, koje su vrlo često zanemarene.

Komentariši