Piše: Amer Džekman, dr. dent. Med

Biografije: Amer Džekman, rođen je u Sarajevu gdje je završio Stomatološki fakultet sa klinikama. Pored formalnog obrazovanja istakao se kroz angažman u nevladinim organizacijama. Od 2009. godine član je Instituta za populaciju i razvoj (IPD), gdje kao projektni koordinator razvija ekspertizu u oblasti zdravlja. Njegovo iskustvo uključuje implementaciju projekata OSCE-a BiH usmjerenih na prevenciju nasilnog ekstremizma i terorizma, kao i rad na projektima UNFPA (Populacijski fond Ujedinjenih nacija) u migrantskim i izbjegličkim kampovima na poziciji službenika za zdravstveno osnaživanje. Osnivač je Udruženja za promociju oralnog zdravlja i zdravih navika “Meddent Primus” kao i Privatne stomatološke ordinacije Dr Džekman.

U trudnoći, žensko tijelo doživljava niz fizioloških promjena koje mogu imati značajan utjecaj na zdravlje usne šupljine. Od hormonalnih oscilacija, preko jutarnjih mučnina i refluksa, do promjena u prehrambenim navikama, sve ove promjene mogu povećati rizik od razvoja oralnih bolesti. U tom kontekstu, dr. Amer Džekman, stomatologom s bogatim iskustvom u radu s trudnicama, otkrio nam je kako jutarnje mučnine, gastroezofagealni refluks i specifične prehrambene navike tokom trudnoće mogu utjecati na zdravlje zuba, te što trudnice mogu učiniti kako bi sačuvale svoje oralno zdravlje. Dr. Džekman također ističe važnost preventivnih mjera i redovnih stomatoloških pregleda kako bi se izbjegle dugoročne posljedice. U nastavku možete proičitati cijeli tekst.

Trudnoća je posebno razdoblje u životu žene, obilježeno brojnim fiziološkim promjenama koje utiču na cijeli organizam, uključujući i usnu šupljinu. Hormonalne oscilacije, jutarnje mučnine, gastroezofagealni refluks te promjene u prehrambenim navikama samo su neki od izazova koji mogu uticati na oralno zdravlje trudnica.

Poremećaji u funkciji pljuvačnih žlijezda, poput smanjenja pH vrijednosti i puferskog kapaciteta pljuvačke, dodatno doprinose povećanom riziku za razvoj oralnih bolesti i/ili stanja. Među najčešćim promjenama su bolesti parodontalnih tkiva, uključujući trudnički gingivitis, parodontitis i povećanu mobilnost zuba. Također, erozije zubne cakline i veća učestalost zubnog karijesa predstavljaju značajne probleme s kojima se trudnice mogu suočiti.

Posebnu pažnju zaslužuju i lokalne promjene na oralnoj sluznici, koje se u trudnoći mogu manifestovati kao generalizirani gingivitis ili specifične tumorske promjene. Ove promjene, poznate pod terminima poput trudnički tumor, epulis gravidarum ili trudnički granulom, histološki odgovaraju piogenom granulomu. Iako su benigne prirode, često izazivaju nelagodu i zahtijevaju stomatološku procjenu.

Jutarnje mučnine i povraćanje, česte pojave u trudnoći, nastaju usljed hormonalnih promjena, posebno povišenih nivoa humanog horionskog gonadotropina (hCG) i estrogena, koji utiču na centralni nervni sistem i gastrointestinalni trakt, što dovodi do povećane osjetljivosti na mirise i promjena u motilitetu želuca.

Osim što izazivaju nelagodu, povraćanje izlaže zube kiselinama iz želuca, što može dovesti do oštećenja ukoliko se ne preduzmu odgovarajuće mjere zaštite.

Jedan od najčešćih problema povezanih s povraćanjem u trudnoći jeste erozija zubne cakline. Kiselina iz želuca nagriza caklinu, čineći je tanjom, osjetljivijom i podložnijom oštećenjima. U zavisnosti od porijekla kiselina koje uzrokuju demineralizacije, erozije mogu biti intrinzične i ekstrinzične. Ekstrinzične su one koje dolaze iz vanjske sredine (prisutne u kiselim namirnicama, pićima, lijekovima ili proizvodima za oralnu higijenu) dok intrinzične su one koje u usnu šupljinu dolaze povraćanjem.

Zubi postaju osjetljivi na tople, hladne i slatke nadražaje, a ovakva erozija dugoročno povećava rizik za karijes i druge stomatološke probleme.

Dentalne erozije mogu zahvatiti različite površine zuba, uključujući okluzalne površine molara, ali i palatinalne površine prednjih zuba gornje vilice. Oslabljena caklina postaje tanka i prozirna, a trošenje okluzalnih površina rezultira gubitkom kvržica i izlaganjem dentina, što je posljedica kombiniranog djelovanja hlorovodonične kiseline i pepsina.

Pored erozije, povraćanje uzrokuje i promjenu pH vrijednosti u usnoj šupljini, stvarajući kiselu sredinu koja pogoduje razvoju bakterija i ubrzava demineralizaciju zuba. U situacijama gdje povraćanje prati dehidracija, dolazi i do smanjene proizvodnje pljuvačke, koja inače ima ključnu ulogu u zaštiti zuba. Pljuvačka pomaže u neutralizaciji kiselina, smanjuje broj štetnih bakterija i ispire usta, pa njen nedostatak dodatno otežava održavanje oralnog zdravlja.

Iako trudnoća sama po sebi ne uzrokuje parodontalna oboljenja, hormonalne promjene koje se javljaju tokom tog perioda mogu pogoršati postojeće probleme u usnoj šupljini. Estrogen i progesteron utiču na imuni sistem, smanjujući odbrambene mehanizme oralnih tkiva i povećavajući osjetljivost na upale. Progesteron uzrokuje dilataciju krvnih sudova, povećanje vaskularne permeabilnosti i smanjenje produkcije kolagena, što doprinosi intenziviranju upalnih reakcija. Estrogen, s druge strane, ometa keratinizaciju gingive, čime smanjuje njenu odbrambenu sposobnost.

Tokom trudnoće, česte su promjene u usnoj šupljini kao što su trudnički gingivitis, trudnički parodontitis i gingivalna hiperplazija. Gingivitis gravidarum, koji je najčešće povezan s lošim održavanjem oralne higijene, postaje izraženiji zbog hormonalnih promjena. U drugom i trećem trimestru trudnoće, simptomi gingivitisa se pogoršavaju, dok u prvom trimestru i poslije poroda obično dolazi do poboljšanja. Hormonalne promjene također dovode do povećane propusnosti kapilara, što olakšava širenje bakterija i povećava rizik od infekcija.

Parodontitis gravidarum, hronična upala parodonta, može dovesti do ozbiljnih komplikacija kao što su prijevremeni porođaj i gestacijski dijabetes. Povećana cirkulacija i povećana produkcija upalnih medijatora tokom trudnoće mogu pogoršati stanje gingive, a zanemarivanje oralne higijene može dovesti do bakterijemije koja utiče na placentu i fetus. Također, promjene u oralnoj šupljini mogu izazvati pojavu piogenih granuloma, benignih lezija koje obično nestaju nakon poroda, ali u nekim slučajevima zahtijevaju hirurško uklanjanje. Pojedine trudnice mogu osjetiti pojačano lučenje pljuvačke (ptijalizam, sialoreju). Za stomatologa je važno znati da se ovo stanje ne tretira, iako može biti neugodno za trudnicu. Smatra se da estrogen, djelujući kao vazodilatator, povećava protok krvi u tkivima i potiče pljuvačne žlijezde na veću proizvodnju pljuvačke. Iako mehanizam nije u potpunosti razjašnjen, prisustvo estrogenskih receptora u ćelijama pljuvačnih žlijezda to dodatno potvrđuje.

Tokom trudnoće dolazi do pada pH vrijednosti i puferskog kapaciteta pljuvačke, uz promjene u njenom hemijskom sastavu. Progesteron i estrogen, smanjujući nivo bikarbonata u plazmi, mogu biti odgovorni za te promjene. Također, između 10. i 21. sedmice trudnoće zabilježena je povećana aktivnost enzima α-amilaze u pljuvački, što se smatra mogućim uzrokom smanjenja pH vrijednosti u tom periodu.

U trudnići se javlja i  pojačana žudnja za određenim vrstama hrane, posebno za slatkišima i kiselim proizvodima. Ove namirnice, poput bombona, čokolade, gaziranih pića ili citrusa, stvaraju povoljnu sredinu za razvoj bakterija koje uzrokuju zubni karijes. Šećeri iz hrane hrane bakterije u ustima, koje kao nusprodukt stvaraju kiseline koje razgrađuju zubnu caklinu.

Kisela hrana dodatno doprinosi eroziji zubne cakline. Često konzumiranje limunade, kiselog voća ili ukiseljenog povrća smanjuje pH u ustima, povećavajući rizik za demineralizaciju zuba.

Iako promjene u ishrani mogu biti štetne, one su takođe prilika da se usvoje navike koje pozitivno utiču na oralno zdravlje. Ishrana bogata kalcijumom, fosforom i vitaminom D doprinosi jačanju zuba i kostiju. Mliječni proizvodi, bademi, brokula, riba i jaja su odlični izvori ovih nutrijenata. Nedostatak ovih supstanci tokom trudnoće može dovesti do smanjenja kvaliteta zuba, povećavajući njihovu podložnost karijesu i drugim oštećenjima.

S druge strane, nedovoljan unos vlakana i vode može uzrokovati smanjenu proizvodnju pljuvačke, što dodatno utiče na sposobnost pljuvačke da štiti zube od karijesa i bakterija.

Preporuke:

1. Preporučuje se pranje zuba najmanje dva puta dnevno pastom sa fluoridom i korištenje zubnog konca ili interdentalnih četkica.
2. Umjesto neposrednog pranja zuba nakon povraćanja, isperite usta vodom ili rastvorom sode bikarbone (pola kašičice na čašu vode) kako biste neutralisali kiseline i spriječili oštećenje zubne gleđi.
3. Nakon povraćanja, pričekajte barem 30 minuta prije pranja zuba kako biste spriječili eroziju oslabljene gleđi.
4. Ako vam četkanje, posebno kutnjaka, izaziva podražaj na povraćanje: Koristite četkicu s malom glavom ili električnu četkicu, četkajte polako i uzmite si vremena, zatvorite oči i fokusirajte se na disanje kako biste smanjili nelagodu. Ako vam okus paste smeta, isprobajte neku drugu marku ili privremeno četkajte zube vodom. Nakon toga koristite bezalkoholnu tekućinu za ispiranje s fluorom dok se ne vratite na fluoridiranu pastu.
5. Održavanje ishrane bogate voćem, povrćem, mliječnim proizvodima i proteinima može pomoći u očuvanju zdravlja zuba. Izbjegavajte česte konzumacije slatkih i kiselih namirnica.
6. Trudnicama se preporučuje da obavezno obave barem jedan pregled kod stomatologa tokom trudnoće kako bi se prevenirale ili liječile potencijalne komplikacije.
7. Antibakterijski rastvori bez alkohola mogu pomoći u održavanju oralne higijene i smanjenju rizika od upale desni.
8. Povećan unos vode i konzumacija hrane koja potiče lučenje pljuvačke (poput jabuka ili mrkve) mogu pomoći u neutralizaciji kiselina i zaštiti zuba.