Anđela Krstanović Ćosić: Dentalna anksioznost

Kako strah od stomatologa utječe na oralno zdravlje i što može pomoći pacijentima

Piše: Anđela Krstanović Ćosić, dr. med. dent.

Dentalna anksioznost jedan je od najčešćih razloga zbog kojih pacijenti izbjegavaju posjet stomatologu, što često dovodi do ozbiljnijih problema s oralnim zdravljem. Riječ je o pretjeranom strahu od stomatoloških zahvata i ordinacije, a uzrokovana je različitim čimbenicima – od ranijih neugodnih iskustava, preko straha prenesenog od roditelja, pa sve do određenih psiholoških stanja. Ovaj strah može se manifestirati u različitim oblicima i intenzitetima – od blage nelagode do izrazite fobije. Posljedice dentalne anksioznosti očituju se u slabijoj suradljivosti pacijenta i odgađanju potrebnih zahvata, što rezultira većim brojem karijesa, upalama i bolovima. Upravo zato, važno je razumjeti uzroke i razine dentalnog straha te prepoznati načine na koje stomatolog može pomoći pacijentu u savladavanju ovih poteškoća. Ovaj tekst donosi pregled oblika dentalne anksioznosti, njezinih posljedica i mogućih strategija za smanjenje straha kod pacijenata.

Dentalna anksioznost je pretjerani strah od posjeta stomatologu i stomatoloških zahvata, uglavnom zbog nedostatka kontrole u nepoznatoj situaciji koju osoba prepoznaje kao potencijalnu opasnost. Na pojavu dentalne anksioznosti utječe više čimbenika, poput ranijih neugodnih ili bolnih iskustava u stomatološkoj ordinaciji, dentalne anksioznosti roditelja prema čijem primjeru i djeca steknu anksioznost, ali i obrazovanja, socioekonomskog statusa i pojedinih psiholoških stanja koja povećavaju mogućnost za nastanak anksioznosti. To rezultira smanjenom suradljivošću pacijenta s doktorom dentalne medicine te izjegavanjem stomatoloških zahvata, a posljedica toga je vrlo često narušeno oralno zdravlje. Tako pacijenti s dentalnom anksioznošću češće imaju probleme s oralnim zdravljem – parodontne probleme, veći broj karijesnih lezija, odontogene upale, a to dovodi do bolova i još većeg straha od stomatologa.

Možemo razlikovati tri razine osjećaja straha od stomatologa, stomatološke ordinacije i zahvata.

  • Dentalna ansksioznost je strah od nepoznatog, dakle od situacija koje se još nisu dogodile, poput boli i neugode.
  • Dentalni strah nastaje kao posljedica negativnog iskustva, primjerice strah nakon prijašnjeg bolnog zahvata.
  • Dentalna fobija je najteži oblik straha od stomatologa pri čemu takve osobe skoro nkad ne posjećuju stomatologa.

Kako bi se pacijentima s ovim problemom olakšao posjet stomatološkoj ordinaciji ili čak u potpunosti otklonila dentalna anksioznost, potrebno je iskustvo i razumijevanje od strane stomatologa koji s pacijentom mora razgovarati i pokušati ga opustiti. Pacijentu također treba objašnjavati što se i kako radi te ga nastojati uvijek pripremiti za sljedeći dolazak.

Uspješna je i tehnika odvraćanja pažnje drugim podražajima, poput glazbe ili određenih vizualnih efekata (slike, video), ali isto tako i opuštenim razgovorom prije i tijekom zahvata. Potrebno je napraviti što ugodniju atmosferu kako bi se kod takvih pacijenata izbjegla anksioznost koja nastaje već na same zvukove i mirise u ordinaciji. Ne treba umanjivati potencijalnu bol koju će pacijent osjetiti, ali je nužno pacijentu to na vrijeme objasniti i pripremiti ga na ono što slijedi.

U slučaju dentalne fobije mogu pomoći psihoterapijski tretmani, a ponekad će se primijeniti i farmakoterapija – uglavnom sedativi, a u nekim slučajevima, zahvate je moguće obaviti i u općoj anesteziji.

U današnje vrijeme, kad je raširena upotreba lokalne anestezije prilikom stomatoloških zahvata, većina slučajeva može se riješiti srdačnim i prijateljskim pristupom, nježnim radom i psihološkom pripremom pacijenta od strane samoga stomatologa.

Komentariši