Oralno zdravlje mnogo je više od lijepog osmijeha – ono je važan dio cjelokupnog zdravlja i kvaliteta života. Savremena stomatologija danas nudi brojne mogućnosti za očuvanje prirodnih zuba, unapređenje funkcije i postizanje estetskih rezultata, ali temelj uspješnog liječenja i dalje čine stručnost, individualan pristup i povjerenje između stomatologa i pacijenta. U razgovoru s dr stomatologije Almom Ajanović otkrivamo koliko su važni prvi pregled i pravilno planiranje terapije, na koje promjene u usnoj šupljini trebamo obratiti pažnju te kako prepoznati i spriječiti probleme poput bruksizma. Govorimo i o utjecaju pušenja na oralno zdravlje, važnosti pravovremene zamjene dotrajalih ispuna i nadoknade izgubljenih zuba, ali i o tome kako digitalne tehnologije mijenjaju savremenu stomatološku praksu. Kroz svoje profesionalno iskustvo, dr Ajanović podsjeća nas da je prevencija najbolji put do dugoročnog oralnog zdravlja, a informiran pacijent, koji razumije svoje potrebe i aktivno učestvuje u odlukama o liječenju, važan partner u očuvanju zdravog i prirodnog osmijeha.

DentBiH: Doktorice Ajanović, koliko su Vaša ličnost i životno iskustvo uticali na način na koji danas pristupate stomatologiji?

Alma: Postoji li neki trenutak u Vašoj karijeri koji je posebno oblikovao Vaš profesionalni put? Duboko sam uvjerena da naša ličnost u velikoj mjeri oblikuje odnos prema profesiji i način na koji pristupamo ljudima. Stomatologija za mene predstavlja odgovoran i posvećen rad koji zahtijeva kontinuirano ulaganje u znanje, usavršavanje i praćenje savremenih metoda liječenja. Kroz dugogodišnje profesionalno iskustvo naučila sam da je svaki pacijent priča za sebe. Pored stručnosti, rad s ljudima zahtijeva strpljenje, empatiju i sposobnost da pacijentu pružimo osjećaj sigurnosti i slobodu da izrazi svoje želje, nedoumice i strahove. Ne bih izdvojila jedan trenutak koji je presudno oblikovao moj profesionalni put. Oblikovali su ga brojni susreti, iskustva i izazovi tokom godina. Oni su učvrstili moju odluku da idem korak dalje i kontinuirano ulažem u sebe i svoj rad, svjesna odgovornosti koju nosi povjerenje pacijenata.

DentBiH: Svaki pacijent ima drugačije potrebe i očekivanja. Kako pronalazite ravnotežu između onoga što pacijent želi i onoga što je za njegovo oralno zdravlje zaista najbolje?

Alma: Savremena stomatologija pruža izuzetne mogućnosti, naročito u oblasti estetike, koja je često u središtu očekivanja pacijenata. Međutim, naša profesionalna odgovornost mnogo je šira od samog ispunjavanja estetskih želja. Ona podrazumijeva očuvanje zdravlja, prirodnog zubnog tkiva i pravilne funkcije. Trudim se pažljivo saslušati pacijenta, razumjeti njegova očekivanja i uklopiti ih u plan terapije koji je stručno opravdan i dugoročno održiv. Kada određena želja nije u najboljem interesu njegovog oralnog zdravlja, važno mi je jasno objasniti razloge i ponuditi odgovarajuće alternative. Krajnji cilj je zdrav, funkcionalan i prirodan osmijeh, usklađen s osobom koja ga nosi. Povjerenje koje mi pacijent ukaže obavezuje me da razmišljam i o rezultatu koji želi danas i o njegovom zdravlju u godinama koje dolaze.

DentBiH: Koliko su važni prvi razgovor i detaljan pregled prije početka bilo kakvog stomatološkog tretmana? Šta pacijenti trebaju znati prije nego što se odluče za određenu terapiju?

Alma: Prvi razgovor, detaljan pregled i potrebna dodatna dijagnostika predstavljaju osnovu pravilno planiranog stomatološkog liječenja. Važno mi je razumjeti šta je pacijenta dovelo u ordinaciju, koje su njegove želje i očekivanja te kakva su njegova prethodna iskustva sa stomatološkim zahvatima. Posebnu pažnju posvećujem anamnezi, odnosno podacima o općem zdravlju, lijekovima koje pacijent koristi, alergijama i drugim okolnostima koje mogu uticati na liječenje. Na osnovu razgovora i kliničkog nalaza pristupamo izradi individualnog plana terapije. Prije donošenja odluke pacijent treba dobiti jasna objašnjenja o prednostima i ograničenjima predloženog liječenja, mogućim rizicima, alternativama, trajanju i troškovima. Kroz razgovor nastojim provjeriti jesu li mu sve informacije razumljive i ostaviti dovoljno prostora za pitanja. Takva komunikacija gradi povjerenje i omogućava da pacijent svjesno učestvuje u odlukama o svom zdravlju.

DentBiH: Često se govori o zdravlju zuba, ali se manje pažnje posvećuje zdravlju jezika, sluznice i ostalih struktura usne šupljine. Na koje promjene bismo trebali obratiti pažnju i kada je potrebno potražiti stručnu pomoć?

Alma: Oralno zdravlje širok je pojam koji podrazumijeva mnogo više od odsustva karijesa. Zato tokom pregleda, osim zuba, procjenjujemo stanje desni, jezika, oralne sluznice, područja izvodnih kanala pljuvačnih žlijezda i okolnih struktura. Posebnu pažnju treba obratiti na ranice koje ne zarastaju, crvene ili bijele promjene, zadebljanja, otoke, neobjašnjivo krvarenje ili dugotrajnu nelagodu. Promjena koja traje duže od dvije sedmice zahtijeva stručnu procjenu, a kod brzog pogoršanja ili izraženih tegoba potrebno je javiti se i ranije. Takve promjene ne znače nužno ozbiljno oboljenje, ali je važno utvrditi njihov uzrok. Kada nalaz to zahtijeva, uključujemo dodatnu dijagnostiku i odgovarajućeg specijalistu kako bismo pravovremeno prepoznali i liječili potencijalno ozbiljne bolesti. Zato uvijek naglašavam da stomatološki pregled istovremeno treba biti i preventivni pregled zdravlja usne šupljine u cjelini.

DentBiH: Škripanje zubima, odnosno bruksizam, sve je češća tema. Kako prepoznati ovaj problem, koje posljedice može ostaviti na zubima i na koji način se može tretirati?

Alma: Bruksizam uključuje stiskanje ili škripanje zubima tokom budnosti ili sna. Pacijent ga ponekad prepozna po jutarnjoj napetosti vilice, zamoru žvačnih mišića, osjetljivosti zuba ili glavobolji. Na pregledu možemo uočiti trošenje zuba, pukotine i oštećenja ispuna. Uzroci i faktori koji doprinose bruksizmu mogu biti različiti, pa procjena mora biti individualna. Stres može imati ulogu, ali je potrebno razmotriti i navike, lijekove i moguće poremećaje spavanja. Terapija može uključivati osvještavanje dnevnog stiskanja, promjene navika i individualno izrađenu udlagu koja štiti zube. Udlaga ne garantuje prestanak bruksizma; cilj je smanjiti štetu i tegobe te pratiti stanje.

DentBiH: Koliko su pravilno postavljene plombe i pravovremena zamjena dotrajalih ispuna važni za dugoročno očuvanje zuba?

Alma: Postoje li znakovi koji ukazuju da je postojeću plombu potrebno kontrolisati? Kvalitetan ispun treba obnoviti oblik i funkciju zuba, osigurati odgovarajući kontakt sa susjednim zubom i biti usklađen sa zagrizom. Njegova vrijednost ogleda se i u tome koliko omogućava uredno održavanje higijene. Kontrolu zahtijevaju bol pri zagrizu, nova osjetljivost, zapinjanje ili kidanje konca, zadržavanje hrane, oštra ivica i vidljivo oštećenje. Promjena boje uz rub može biti razlog za procjenu, ali sama po sebi ne dokazuje karijes. Ispun se ne mijenja automatski zato što je star. Odluku donosimo prema njegovom stanju i stanju zuba. Kod ograničenog oštećenja ponekad je dovoljna popravka, čime čuvamo više prirodnog tkiva.

DentBiH: Pacijenti ponekad odgađaju zamjenu izgubljenog zuba jer ne osjećaju bol ili im nedostatak ne smeta. Kakve posljedice takva odluka može imati na zagriz, susjedne zube i cjelokupno oralno zdravlje?

Alma: Odsustvo bola ne govori nam dovoljno o posljedicama gubitka zuba. S vremenom se susjedni zubi mogu naginjati prema praznom prostoru, a zub iz suprotne vilice pomjerati prema njemu. Mogu se promijeniti kontakti, otežati čišćenje i narušiti žvakanje. Nakon vađenja mijenja se i kost na tom području. Ipak, posljedice nisu jednake kod svih pacijenata i ne mora se svaki nedostajući zub nadoknaditi istim postupkom. Važni su njegov položaj, broj preostalih zuba, stanje desni i funkcija zagriza. Zato je korisno pravovremeno napraviti plan. Implantat, most ili mobilna nadoknada biraju se prema kliničkoj situaciji, mogućnostima i potrebama pacijenta.

DentBiH: Koliko pušenje i korištenje duhanskih proizvoda utiču na stanje desni, boju zuba i uspjeh stomatoloških zahvata? Šta biste posebno izdvojili kao razlog za prestanak ove navike?

Alma: Pušenje ostavlja pigmentacije na zubima, doprinosi neugodnom zadahu i povećava rizik od bolesti potpornog aparata zuba. Može otežati zarastanje i ugroziti rezultate liječenja. Posebno zabrinjava povećan rizik od malignih bolesti usne šupljine. Pacijentu je važno objasniti da uklanjanje naslaga i pigmentacija rješava samo dio problema. Duhanski dim djeluje i na tkiva koja drže zube i omogućavaju njihovu dugoročnu stabilnost. Kao najvažniji razlog za prestanak izdvojila bih očuvanje zdravlja i kvaliteta života. Razgovoru pristupam bez osude, uz podršku i preporuku stručne pomoći kada je pacijentu potrebna.

DentBiH: Digitalne tehnologije sve više mijenjaju zdravstvenu praksu. Koliko su savremeni dijagnostički uređaji i nove metode rada unaprijedili preciznost stomatoloških zahvata i planiranje terapije?

Alma: Digitalne tehnologije omogućavaju detaljniju dokumentaciju, lakšu razmjenu podataka i preglednije planiranje terapije. Intraoralni skeneri u odgovarajućim slučajevima omogućavaju uzimanje digitalnog otiska uz veću udobnost pacijenta i olakšavaju saradnju sa zubotehničkim laboratorijem. Pacijentu digitalni prikaz može pomoći da bolje razumije svoje stanje i predloženi tretman. Nama omogućava praćenje promjena i povezivanje različitih dijagnostičkih podataka. Međutim, preciznost zavisi od pravilnog izbora metode, kvaliteta snimanja i stručne interpretacije. Svaka tehnologija ima svoje indikacije i ograničenja. Njena najveća vrijednost dolazi do izražaja kada je koristimo promišljeno, uz kliničko znanje i dobar plan liječenja.

DentBiH: Kada razmišljate o budućnosti stomatologije, koje promjene biste voljeli vidjeti u svijesti pacijenata i njihovom odnosu prema oralnom zdravlju?

Alma: Šta bi trebalo postati dio naše svakodnevne kulture brige o sebi? Voljela bih da redovne kontrole postanu prirodan dio brige o zdravlju i da pacijenti dolaze dovoljno rano, dok još imamo mogućnost jednostavnijeg liječenja i očuvanja više prirodnog tkiva. Svakodnevna kultura brige o sebi treba uključivati pravilnu higijenu, čišćenje prostora između zuba, pažnju prema prehrambenim navikama i odgovoran odnos prema duhanu. Jednako je važno prepoznati promjenu i potražiti savjet, umjesto navikavanja na krvarenje desni, bol ili otežano žvakanje. Budućnost stomatologije vidim u boljoj prevenciji, očuvanju prirodnih zuba i dobro informiranom pacijentu. Za mene je najveći uspjeh stabilno oralno zdravlje koje čovjeku omogućava da bez nelagode jede, govori i osmjehuje se.