Različiti antibiotici imaju različite spektre djelovanja.

Piše: Dr Branka Mandić Marić

Biografija: Dr Branka Mandić Marić je stomatolog sa dugogodišnjim iskustvom u oblasti dentalne medicine. Rođena je 20.07.1991. u Banjaluci, a obrazovanje je stekla u Medicinskoj školi, te na Medicinskom  fakultetu Univerziteta u Banja Luci,  gde je diplomirala 2016. godine i stekla zvanje doktora stomatologije. Vlasnica je privatne stomatološke ordinacije Alinea, gdje zajedno sa svojim timom pruža visokokvalitetnu uslugu i pažnju svakom pacijentu. Njen pristup pacijentima karakteriše visoka stručnost, empatija i posvećenost, a svaki postupak je obavljen sa velikom pažnjom prema potrebama i udobnosti pacijenta. Dr Branka je uvijek u potrazi za novim metodama i inovacijama u stomatologiji i redovno pohađa stručne seminare i konferencije kako bi bila u toku sa najnovijim dostignućima u oblasti dentalne medicine. Osim toga, strastvena je u vezi sa prevencijom i edukacijom pacijenata o važnosti oralnog zdravlja, kako bi se stvorila dugoročna rješenja za očuvanje zdravlja zuba i desni.

Antibiotici su ključni u borbi protiv bakterijskih infekcija, a njihova primjena u stomatologiji igra značajnu ulogu u liječenju oralnih oboljenja. Iako su često neophodni, njihova upotreba mora biti promišljena kako bi se izbjegle nuspojave i razvoj otpornosti. Ovaj članak istražuje indikacije, vrste antibiotika, potencijalne rizike povezane s njihovom primjenom u stomatološkoj praksi, zloupotrebu antibiotika i preporuke za pravilnu upotrebu.

INDIKACIJE ZA PRIMJENU ANTIBIOTIKA U STOMATOLOGIJI

Antibiotici se u stomatologiji koriste sistemski (oralno ili intravenozno) u nekoliko specifičnih slučajeva, obično kada postoji ozbiljna infekcija koja zahtijeva širenje lijeka kroz krvotok. Evo nekoliko ključnih situacija kada se antibiotici koriste sistemski u stomatologiji:

• Teške infekcije mekih tkiva (npr. celulitis)- Ako infekcija mekih tkiva usljed stomatološkog problema postane ozbiljna, poput celulitisa (infekcija koja uzrokuje oticanje, crvenilo i bol u okolnim tkivima), antibiotici mogu biti potrebni kako bi se spriječilo širenje infekcije na druge dijelove tijela.
• Parodontalne infekcije- U slučaju teških infekcija desni i parodonta (npr. perikoronitis umnjaka ili akutni parodontalni apsces), antibiotici se mogu koristiti zajedno sa lokalnom terapijom kako bi se kontrolisala infekcija i spriječilo širenje na druge dijelove tijela.
• Infekcije nakon stomatoloških zahvata (postoperativne infekcije)- Ako se infekcija razvije nakon operativnih zahvata, kao što su vađenje zuba ili ugradnja implantata, antibiotici mogu biti potrebni kako bi se spriječila postoperativna infekcija.
• Osteomijelitis- Ovo je infekcija kostiju koja može nastati nakon stomatološkog zahvata ili kao rezultat neadekvatnog liječenja zuba sa korjenskim infekcijama. Osteomijelitis je ozbiljna bolest koja zahtijeva sistemsku primjenu antibiotika.
• Infekcija koja je proširena u okolna tkiva (npr. fascijalne infekcije)- Ako infekcija iz usta pređe na okolna tkiva, kao što je fascija ili kroz prostore u glavi i vratu, sistemski antibiotici su potrebni kako bi se kontrolisala infekcija i spriječilo širenje na druge vitalne organe.
• Prevencija bakterijskog endokarditisa- U nekim slučajevima, pacijentima sa visokim rizikom od infekcije endokarditisa (npr. pacijentima sa vještačkim srčanim zaliscima ili prethodnom istorijom endokarditisa) mogu biti propisani antibiotici prije stomatoloških zahvata kao što su vađenje zuba ili operacije.
• Imunokompromitovani pacijenti- Pacijentima sa oslabljenim imunološkim sistemom (npr. osoba sa HIV-om, onkološki pacijenti, pacijenti sa transplantiranim organima) antibiotici se mogu koristiti preventivno ili terapijski u slučaju stomatoloških infekcija, jer oni mogu biti podložniji ozbiljnijim komplikacijama.
• Akutni apsces ili flegmona- Kada dođe do gnojne infekcije (apscesa) ili proširene infekcije u dubokim tkivima (flegmona), antibiotici su neophodni da bi se eliminisala bakterija koja uzrokuje infekciju i spriječilo širenje infekcije.
• Postojanje sistemskih bolesti ili komplikacija – U određenim slučajevima, sistemska bolest kao što je dijabetes, srčana bolest, ili druge bolesti mogu otežati kontrolu lokalnih stomatoloških infekcija. U ovim slučajevima, antibiotici se mogu koristiti kako bi se spriječile komplikacije.

VRSTE ANTIBIOTIKA KORIŠTENIH U STOMATOLOGIJI

Različiti antibiotici imaju različite spektre djelovanja. Neki od najčešće korištenih uključuju:

• Penicilini– često se koriste zbog svog djelovanja protiv streptokoka i drugih oralnih bakterija. Ovi antibiotici se preporučuju za liječenje blažih do umjerenih infekcija.
• Makrolidi– Koriste se u slučaju alergije na penicilin ili kada je potrebna efikasna terapija protiv anaerobnih bakterija. Takođe koriste za liječenje streptokoknih i stafilokoknih infekcija.
• Tetraciklini– koriste se posebno za liječenje parodontitisa zbog svog efekta na anaerobne bakterije. Djeluju tako da inhibiraju sintezu proteina u bakterijama.
• Cefalosporini– Koriste se u slučajevima alergije na penicilin, ali i kod infekcija dubokih tkiva i kosti.
• Metronidazol– ovaj antibiotik je često korišten za anaerobne infekcije i može se kombinovati s drugim antibioticima, poput penicilina, za postizanje šireg spektra djelovanja.
• Klindamicin– koristan je kod pacijenata koji su alergični na peniciline. Djeluje protiv mnogih gram-pozitivnih bakterija i anaerobnih mikroba.
• Fluorohinoloni– Ovi antibiotici se koriste kod težih, često hospitalnih infekcija koje nisu odgovorile na druge antibiotike, uključujući teške infekcije kostiju i mekih tkiva.

RIZICI I NUSPOJAVE

Uprkos prednostima, primjena antibiotika nosi i rizike:

• Razvoj otpornosti– prekomjerna upotreba antibiotika može dovesti do rezistencije bakterija, što otežava liječenje budućih infekcija. Otpornost se može razviti kada se antibiotici koriste prečesto ili neodgovarajuće.
• Nuspojave– mogu uključivati probavne smetnje, alergijske reakcije, pa čak i ozbiljne komplikacije kao što je anafilaktički šok.
• Disbioza– antibiotici mogu poremetiti ravnotežu normalne flore, što može dovesti do problema poput dijareje ili gljivičnih infekcija.

ZLOUPOTREBA ANTIBIOTIKA

Zloupotreba antibiotika u stomatologiji i drugim granama medicine predstavlja ozbiljan problem:

• Prekomjerna propisivanja– antibiotici se često propisuju za virusne infekcije ili stanja koja se mogu riješiti sama od sebe, kao što su prehlade ili grip. Ovaj oblik zloupotrebe dovodi do razvoja otpornosti i gubitka efikasnosti lijekova.
• Samostalno uzimanje– mnogi pacijenti, često bez savjetovanja sa stručnjakom, uzimaju antibiotike koji su im prethodno propisivani za druge infekcije. Ova praksa može dovesti do neadekvatnog liječenja i povećanjem rizika od nuspojava.
• Nedovoljna edukacija– nedostatak informacija o pravilnom korištenju antibiotika može dovesti do njihovog nepravilnog uzimanja. Edukacija pacijenata o važnosti uputstava ljekara i o posljedicama zloupotrebe može značajno smanjiti rizik od otpornosti.

SAVJETI ZA PACIJENTE O PRIMJENI ANTIBIOTIKA

• Uzmite antibiotike samo ako ih propisuje stomatolog– nikada nemojte uzimati antibiotike bez recepta ili na sopstvenu
• Završite cijeli tretman– ako vam stomatolog propisuje antibiotike, važno je da ih uzimate prema uputstvima, čak i ako se osjećate bolje prije nego što završite terapiju. Prekid liječenja može omogućiti preživljavanje bakterija koje su otpornije.
• Obavijestite stomatologa o svim lijekovima koje uzimate– uključite i dodatke i biljne preparate. Ovo pomaže stomatologu da procijeni moguće interakcije.
• Informišite se o mogućim nuspojavama– saznajte koje su nuspojave antibiotika koje uzimate i kada trebate potražiti ljekarsku pomoć. Ako primijetite alergijske reakcije, odmah se obratite stomatologu ili ljekaru.
• Razgovarajte sa stomatologom o profilaktičkoj primjeni– Ako imate rizik od endokarditisa ili drugih stanja, pitajte svog stomatologa trebate li uzimati antibiotike prije određenih zahvata.
• Budite otvoreni o svojim navikama– Obavijestite svog stomatologa o svim promjenama u zdravstvenom stanju ili životnom stilu, što može uticati na vašu potrebu za antibioticima.
• Postavljajte pitanja– Ne ustručavajte se pitati stomatologa o razlozima za propisivanje antibiotika, kako oni djeluju i kako se koriste.
• Praktikujte dobru oralnu higijenu– Redovno pranje zuba, korištenje zubnog konca i posjete stomatologu mogu smanjiti potrebu za antibioticima.

ZAKLJUČAK

Antibiotici su neizostavan dio stomatološke prakse, ali njihova primjena zahtijeva pažljivo razmatranje. S obzirom na rizike povezane s prekomjernom upotrebom, razvojem otpornosti i zloupotrebom, stomatolozi moraju donijeti informisane odluke kako bi osigurali najbolje ishode za svoje pacijente. Edukacija i praćenje su ključni elementi u očuvanju efikasnosti antibiotika u stomatologiji, a njihov odgovoran pristup može značajno doprinijeti smanjenju rizika od komplikacija i otpornosti.

U svakodnevnoj praksi odluku o propisivanju antibiotika moramo donositi na temelju individualnog slučaja, jer iako su načela terapije ista, klinički slučajevi i pacijenti nikada nisu i ne mogu  biti identični.