Stomatologija danas prolazi kroz dinamičan razvoj zahvaljujući napretku digitalnih tehnologija, modernih materijala i sve većem naglasku na preventivnoj njezi. Iza svakog uspješnog zahvata stoji stručnjak čiji profesionalni identitet oblikuju iskustvo, edukacija i predanost pacijentima. U ovom razgovoru s dr. den. med. Azrom Babović otkrivamo kako je izgledao njen profesionalni put, zašto prevenciju smatra ključem zdravog osmijeha, koje inovacije najviše mijenjaju savremenu praksu te koliko životne navike utiču na oralno zdravlje. Donosi i važan savjet koji bi svaki pacijent trebao čuti.
Kada pogledate svoj razvojni put u stomatologiji, koje biste trenutke istakli kao najvažnije za formiranje vašeg profesionalnog identiteta?
Za moj razvojni put u stomatologiji zaslužna je praksa, te savjeti iskusnijih kolega, naročito mog oca. Ono što nas doktore stomatologije najviše je oblikuje onaj momenat kada se nađemo u situaciji da riješavamo urgentan slučaj, kada sami moramo odlučiti šta je najbezbjednije za pacijenta, a da brzo djelujemo u tom momentu i pomognemo.
Zašto je, po vašem iskustvu, preventivni pregled često ključan u otkrivanju problema prije nego što postanu ozbiljni?
Zato što omogućava rano otkrivanje karijesa, bolesti gingive, te se na taj način spriječava mogućnost nastanka komplikacija. Slobodno mogu reći da je prevencija supermoć stomatologije.
Koje promjene u usnoj šupljini najčešće prolaze “ispod radara” pacijentima, a stomatolog ih može rano uočiti?
Najčešće promjene koje prolaze “ispod radara” su rani znakovi gingivitisa i nekarijesne cervikalne lezije. Uz adekvatnu terapiju ove promjene se mogu sanirati, kako bi se spriječio dalji napredak.
Koje inovacije u stomatologiji su po Vama donijele najveći napredak u kvaliteti tretmana?
Po meni to su digitalni rendgen, endomotori za mašinsku obradu korijenskog kanala i intraoralni skeneri, CBCT te veći izbor kvalitetnih materijala.
Kako savremeni materijali i digitalne tehnologije mijenjaju pristup terapiji i planiranju tretmana?
Digitalne tehnologije su uveliko olakšale posao kako stomatolozima, tako i pacijentima. Daju mogućnost brže dijagnostike promjena, manji nivo zračenja, vizualizaciju u 2D i 3D. Na taj način se mogućnost pogreške svodi na minimum. Savremeni materijali omogućavaju bolje zadovoljavanje estetskih i funkcijskih zahtjeva, dok neki podstiču regeneraciju tkiva poput MTA, PRF, koštanih graftova… Sve ovo u kombinaciji sa minimalno invazivnom terapijom daje odlične rezultate.
Koliko životne navike, poput ishrane, stresa ili nedostatka sna, utiču na stanje zuba i desni?
Naše navike uveliko utiču na naše oralno zdravlje. Loša ishrana, stres, premalo sna i pušenje povećavaju rizik od nastanka karijesa, različitih bolesti gingive, jer dolazi do pada imuniteta. Smatram da se premalo pažnje daje upravo ovim faktorima za nastanak oralnih oboljenja, te da bi se trebalo više raditi na promociji, jer upravo zdravlje kreće od usta.
Kako vidite budućnost stomatologije za 5 do 10 godina?
U narednom periodu smatram da će se još više raditi na digitalizaciji i razvoju materijala, koji će omogućiti da stomatološki zahvati traju kraće, budu predvidljiviji, kvalitetniji, a za pacijenta ugodniji.
Za kraj vaš savjet pacijentima?
Za kraj bi poručila svima da brinu o svom oralnom zdravlju, da za sve nedoumice slobodno pitaju svog stomatologa. Briga o zubima je briga o zdravlju, a briga o zdravlju je briga o sebi.