Intervju: dr. Mirza Belko, Stomatološka ordinacija Maxdent

Savremena stomatologija danas nije usmjerena samo na liječenje, već prije svega na očuvanje prirodnih zuba, prevenciju i stvaranje dugoročnog oralnog zdravlja. Zahvaljujući razvoju novih materijala, digitalnih tehnologija i minimalno invazivnih terapijskih pristupa, pacijentima se mogu ponuditi rješenja koja istovremeno čuvaju funkciju, estetiku i prirodnu strukturu zuba. O tome zašto preventiva ostaje najvažniji dio stomatološke njege, kako pronaći ravnotežu između zdravlja i estetike osmijeha te na koji način savremena tehnologija mijenja svakodnevnu praksu, razgovarali smo s dr. Mirzom Belkom, doktorom dentalne medicine. Njegov profesionalni fokus usmjeren je na opću stomatologiju, estetske restauracije i preventivu, uz pristup koji se temelji na naučno utemeljenim metodama, minimalno invazivnim zahvatima i otvorenoj komunikaciji s pacijentima.

DentBiH: Dr. Belko, Vaš profesionalni fokus obuhvata opću stomatologiju, estetske restauracije i preventivu. Šta Vas je najviše privuklo upravo ovim područjima dentalne medicine? 

Dr. Belko: Opća stomatologija, restaurativa i preventivna stomatologija je temelj na kojem se grade svi slučajevi bez obzira na njihovu kompleksnost. Ono što me trenutno inspiriše da se ponajviše bavim upravo ovim oblastima jeste želja da svojim pacijentima pružim vrhunsku njegu na svim nivoima. Želim stvoriti najkvalitetniji temelj iza kojeg stoje najmoderniji protokoli i stomatologija bazirana na dokazima i primijeniti taj standard na sve zahvate od samog čišćenja zuba pa do kompleksnijih endo-resto Ii protetskih slučajeva. Upravo zato trenutno najviše ulažem u edukacije i usavršavanje upravo u ovim oblastima.

DentBiH: Savremena restaurativna stomatologija sve više teži očuvanju prirodnog zubnog tkiva. Koliko je minimalno invazivan pristup važan u svakodnevnoj praksi? 

Dr. Belko: Smatram da je minimalno invazivna stomatologija budućnost razvoja svih stomatoloških oblasti. Kao mladi doktor poprilično sam upoznat sa tim pojmom koji, čini mi se, tek treba da zaživi u BH ordinacijama. Važnost ovog pristupa ogleda se u tome da se protokoli prilagođavaju maksimalnom očuvanju svih tkiva, što za pacijenta sigurno znači prirodnije i dugotrajnije rješenje bez obzira o kakvom zahvatu da je riječ. Minimalno invazivan pristup se u mojoj praksi pokazao kao jako dobar za endo-resto zahvate, pogotovo kada su u pitanju mladi, imunokompetentni pacijenti, ali i kod ostalih kategorija pacijenata – posebno za slučajeve no-prep ili minimal-prep vinira kada su indicirani kao protetsko rješenje. Smatram također da treba raditi i na izgradnji svijesti kod pacijenata i upoznati ih sa prednostima ovog principa u stomatologiji, odnosno navesti ih da traže taj standard njege od svog stomatologa.

DentBiH: Estetika osmijeha danas je jedan od najčešćih zahtjeva pacijenata. Kako pronaći ravnotežu između estetskih očekivanja i očuvanja funkcionalnosti i zdravlja zuba? 

Dr. Belko: Ravnoteža između finkcionalnosti i estetike je nešto na čemu insistiram sa svim pacijentima. Kao što sam prethodno rekao, prvenstveno mi je cilj postići zdravlje pacijenta odnosno njegove usne šupljine. To znači da prilikom planiranja bilo koje vrste rehabilitacije, prva stavka uvijek bude zdravlje mekih tkiva, parodonta, samih zuba pa nakon toga, na dobrom i zdravom temelju, gradimo vrhunsku estetiku u protetici i sl. Stava sam da je taj balans vrlo realan i moguć za dosegnuti, ali da zahtjeva bezkompromisnu posvećenost i od strane terapeuta ali i pacijenta. Nekad to nažalost znači da holivudski osmijeh u 10 dana nije opcija, ali na kraju pacijenti prepoznaju kvalitet i shvate da će uz malo više truda i vremena dobiti puno više od bijelih zuba.

DentBiH: Kompozitne estetske restauracije posljednjih godina doživjele su veliki napredak. Koje su njihove najveće prednosti u odnosu na ranije generacije materijala? 

Dr. Belko: Kompozitne estetske restauracije danas su značajno napredovale u odnosu na materijale koji su se koristili prije desetak ili dvadesetak godina. Savremeni kompoziti imaju znatno bolja mehanička svojstva, veću otpornost na habanje i lom, te dugotrajniju stabilnost boje, što omogućava da restauracije duže zadrže svoju funkcionalnost i estetski izgled.Jedna od njihovih najvećih prednosti je mogućnost izuzetno vjerne reprodukcije prirodne anatomije i optičkih karakteristika zuba. Zahvaljujući širokom izboru nijansi, translucencija i opaciteta, danas možemo postići restauracije koje su gotovo neprimjetne i savršeno se uklapaju u prirodnu denticiju. U konačnici, kompozitni materijali novih generacija su ključni faktor u minimalno invazivnom pristupu u restaurativnoj i estetskoj stomatologiji.

DentBiH: Preventivna stomatologija često je zapostavljena, iako predstavlja osnovu oralnog zdravlja. Koje preventivne mjere smatrate najvažnijima za pacijente svih dobnih skupina? 

Dr. Belko: Preventivna stomatologija predstavlja temelj očuvanja oralnog zdravlja i vjerujem da je upravo ona najvrijedniji dio našeg posla. Cilj nije samo liječiti posljedice bolesti, već ih spriječiti prije nego što nastanu. Broj jedan je biti redovan kod stomatologa. Redovni preventivni pregledi omogućavaju rano otkrivanje karijesa, bolesti desni i drugih promjena, kada su terapije jednostavnije, manje invazivne i znatno povoljnije za pacijenta. Bez obzira na životnu dob, najvažnije preventivne mjere uključuju pravilnu svakodnevnu oralnu higijenu, korištenje paste za zube s fluoridima, čišćenje međuzubnih prostora zubnim koncem ili interdentalnim četkicama, uravnoteženu prehranu s ograničenim unosom šećera i opet, redovno profesionalno čišćenje zuba kod stomatologa – najmanje 2 puta godišnje. Smatram da je edukacija pacijenata jednako važna kao i sama terapija. Kada pacijent razumije zašto nastaje određeni problem i kako ga može spriječiti, postaje aktivan partner u očuvanju vlastitog oralnog zdravlja. Upravo je takva saradnja između stomatologa i pacijenta ključ dugoročnog uspjeha.

DentBiH: Koje su najčešće greške koje primjećujete kod pacijenata kada je riječ o oralnoj higijeni i održavanju postojećih restauracija? 

Dr. Belko: Najčešće u oralnoj higijeni ne izostaje samo redovno pranje zuba, već ono što je jednako važno, a to je čišćenje interdentalnih prostora. Mnogi pacijenti smatraju da su zubi potpuno čisti nakon četkanja, međutim četkica može očistiti tek oko 60% površine zuba. Upravo u prostorima između zuba zadržavaju se plak i ostaci hrane, koji s vremenom dovode do nastanka karijesa, upale desni i parodontnih oboljenja.Zbog toga svakom pacijentu preporučujem svakodnevno čišćenje interdentalnih prostora, bilo zubnim koncem ili, još bolje kada anatomija to dozvoljava, interdentalnim četkicama odgovarajuće veličine. Izbor sredstva uvijek treba prilagoditi stanju zuba i desni, jer ne postoji jedno rješenje koje odgovara svima.Kod pacijenata koji imaju krunice, mostove, implantate ili druge protetske nadoknade, vrlo često izostaje korištenje oralnog tuša (Waterpik). Smatram da je on izuzetno koristan dodatak svakodnevnoj higijeni, jer omogućava efikasnije uklanjanje ostataka hrane i plaka na mjestima koja su teško dostupna običnoj četkici ili koncu. Iako ne može zamijeniti mehaničko čišćenje interdentalnih prostora, predstavlja odličnu dopunu oralnoj higijeni i značajno doprinosi očuvanju zdravlja desni i dugotrajnosti protetskih radova.

DentBiH: Digitalizacija je značajno promijenila način rada u stomatologiji. Koje tehnologije smatrate najkorisnijima u dijagnostici i planiranju terapije u svakodnevnoj praksi? 

Dr. Belko: Digitalizacija je u velikoj mjeri unaprijedila stomatologiju i omogućila precizniju dijagnostiku, bolje planiranje terapije i kvalitetniju komunikaciju s pacijentima. Danas odluke sve više donosimo na osnovu detaljnih digitalnih podataka, što povećava sigurnost i predvidljivost svakog zahvata. U svakodnevnoj praksi posebno bih izdvojio CBCT dijagnostiku, koja nam pruža trodimenzionalni prikaz koštanih i zubnih struktura. Ova tehnologija je neprocjenjiva u planiranju implantološke terapije, endodontskih zahvata, oralne hirurgije, ali i u dijagnostici složenijih slučajeva gdje klasični dvodimenzionalni snimci nisu dovoljni. Veliki napredak donijeli su i intraoralni skeneri, koji omogućavaju precizno digitalno uzimanje otisaka bez upotrebe klasičnih masa za otiske. Time se povećava udobnost pacijenata, smanjuje mogućnost greške i ubrzava izrada protetskih radova. Posebno važnim smatram i digitalno planiranje osmijeha (Digital Smile Design), koje omogućava da pacijent prije početka terapije vidi očekivani estetski rezultat. To olakšava komunikaciju, usklađuje očekivanja i omogućava donošenje zajedničkih odluka o terapiji.Ipak, bez obzira na razvoj tehnologije, važno je naglasiti da ona ne može zamijeniti kliničko iskustvo i stručnu procjenu stomatologa. Digitalni alati predstavljaju izuzetnu podršku u radu, ali najbolji rezultati postižu se kada se savremena tehnologija kombinuje sa znanjem, iskustvom i individualnim pristupom svakom pacijentu.

DentBiH: Za kraj, kako vidite razvoj estetske i restaurativne stomatologije u narednim godinama te koje biste savjete uputili mladim doktorima dentalne medicine koji tek započinju svoju karijeru?

Dr. Belko: Vjerujem da će se estetska i restaurativna stomatologija u narednim godinama nastaviti razvijati u smjeru sve veće preciznosti, minimalne invazivnosti i individualiziranog pristupa svakom pacijentu. Razvoj digitalnih tehnologija, novih biomaterijala i umjetne inteligencije dodatno će unaprijediti dijagnostiku i planiranje terapije, ali će osnovni principi struke ostati nepromijenjeni. Naš cilj i dalje će biti očuvanje prirodnog zubnog tkiva, vraćanje funkcije i postizanje estetike koja izgleda prirodno, a ne umjetno. Istovremeno, vjerujem da će sve veći značaj imati interdisciplinarni pristup, gdje restaurativna stomatologija, protetika, ortodoncija, parodontologija i implantologija djeluju zajedno kako bi se postigao najbolji mogući rezultat za pacijenta. Upravo takva saradnja omogućava dugoročno uspješne i predvidljive terapije. Mladim doktorima dentalne medicine savjetovao bih da nikada ne prestanu učiti. Diploma je tek početak profesionalnog razvoja. Kontinuirana edukacija, praćenje savremenih naučnih spoznaja i usavršavanje kliničkih vještina neophodni su kako bi pratili brz razvoj naše profesije. Jednako važno je razvijati strpljenje i komunikacijske vještine. Pacijenti ne pamte samo kvalitet rada, već i način na koji su bili saslušani, informisani i tretirani. Povjerenje se gradi iskrenošću, empatijom i dosljednošću. Na kraju, savjetovao bih mladim kolegama da kvalitet uvijek stave ispred brzine. U vremenu kada društvene mreže često stvaraju pritisak da se istaknu spektakularni rezultati, najvažnije je graditi reputaciju na stručnosti, etičnosti i dugoročno uspješnim terapijama. Zadovoljan pacijent i kvalitetno urađen rad ostaju najbolja preporuka koju jedan doktor može imati.