Zdrav osmijeh nije samo estetski detalj, već važan pokazatelj općeg zdravlja. O značaju oralne higijene, prevenciji i razvoju zdravih navika od najranije dobi razgovarali smo s dr Senijom Penavom-Mulahmetović, stomatologinjom koja je diplomirala na Stomatološkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Danas svoje bogato znanje i iskustvo primjenjuje u vlastitoj stomatološkoj ordinaciji “S Dent”, osnovanoj s ciljem pružanja savremenih, sigurnih i kvalitetnih stomatoloških usluga. Vođena misijom očuvanja zdravlja i ljepote osmijeha svojih pacijenata, dr Penava-Mulahmetović zagovara individualni pristup, visoke standarde rada i stalno stručno usavršavanje. U nastavku donosi korisne savjete o najčešćim problemima s kojima se susreću pacijenti, važnosti redovnih pregleda i pravilne oralne higijene, te načinima kako od najranije dobi razviti zdrave navike kod djece.
Koji su najčešći problemi s kojima se pacijenti obraćaju stomatologu danas?
Pacijenti se najčešće javljaju stomatologu zbog karijesa i njegovih komplikacija (bol, oštećenje zuba), ali i zbog upala desni, gubitka zuba i zbog narušene estetike zuba i osmijeha.
Koliko je važna pravilna oralna higijena i koje su osnovne preporuke za održavanje zdravih zuba i desni?
Pravilna oralna higijena je temelj zdravlja zuba i desni. Osnovne preporuke za zdrave zube i desni su: Pranje zuba najmanje dva puta dnevno (ujutro i prije spavanja) mekanim četkicama uz upotrebu paste sa fluorom, korištenje zubnog konca ili interdentalnih četkica jednom dnevno, vodice za ispiranje usta i redovna posjeta stomatologu uz profesionalno čišćenje zubnih lukova.
Koja je uloga redovnih stomatoloških pregleda u prevenciji bolesti zuba i desni?
Redovni pregledi, svakih 6 mjeseci omogućavaju rano otkrivanje karijesa, upale desni i promjena na sluznici. Prevencija i rana intervencija štede vrijeme, novac i čuvaju prirodne zube.
Kako prehrana utiče na oralno zdravlje i koje namirnice posebno preporučujete ili savjetujete izbjegavati?
Prehrana ima značajan uticaj na zdravlje zuba. Ono što jedemo, ali i koliko često jedemo, direktno utiče na zube i desni. Svaki put kada konzumiramo hranu ili piće koje sadrži šećer ili kiseline, u usnoj šupljini se stvara kisela sredina koja postepeno oštećuje zubnu gleđ. Ako se takvi obroci ponavljaju često, zubi nemaju dovoljno vremena da se „oporave“. S druge strane, pravilno odabrane namirnice mogu djelovati gotovo kao prirodna zaštita za zube. Namirnice bogate kalcijem i fosforom, poput sira, jogurta i mlijeka jačaju gleđ i pomažu u njenoj remineralizaciji. Hrskavo voće i povrće, poput jabuka, mrkve i celera, mehanički čiste zube i stimulišu lučenje pljuvačke, koja je prirodna zaštita usne šupljine. Kada govorimo o hrani koju treba ograničiti, na prvom mjestu su šećeri i zaslađeni napici. Gazirani i energetski napici, pa čak i mnogi „voćni sokovi“, mogu izazvati eroziju gleđi zbog visokog sadržaja kiselina. Takođe, preporučujem da se izbjegava učestalo grickanje između obroka, jer ono konstantno snižava pH u ustima i povećava rizik od karijesa. Na kraju, važno je naglasiti da oralno zdravlje ne zavisi samo od količine unesenog šećera, nego i od učestalosti njegovog unosa. Dakle, bolje je pojesti desert uz glavni obrok nego grickati tokom cijelog dana.
Koje su najčešće greške koje ljudi prave pri pranju zuba i korištenju zubnog konca?
Prva i najčešća greška je izbor četkice za zube, nakon toga je pogrešna tehnika četkanja. Pacijenti često misle da će jačim pritiskom i korištenjem tvrde četkice bolje očistiti naslage, ali u stvarnosti time oštećuju desni i zubnu gleđ. Rezultat su povučene desni, osjetljivost zuba i izloženi vratovi zuba. Idealno je koristiti meku četkicu uz lagani kružni pokret jer cilj nije snaga, već temeljitost prilikom pranja zuba. Česta greška je zanemarivanje zubnog konca ili nepravilno korištenje. Konac čisti prostore između zuba gdje četkica ne može doprijeti. Međutim, nepravilna upotreba izaziva bol i krvarenje, pa pacijenti odustanu misleći da nešto nije u redu. Pravilno korištenje podrazumijeva nježno uvlačenje konca između zuba, zatim lagano savijanje u oblik slova „C“ i pomicanje uz površinu svakog zuba, bez oštećenja desni.
Koliko su važni fluor i druge preventivne metode u očuvanju zuba, posebno kod djece?
Fluor je jedan od najvažnijih elemenata u prevenciji karijesa i to ne samo kod djece, nego i kod odraslih. Njegov značaj je u tome što jača zubnu gleđ i čini je otpornijom na kiseline koje nastaju djelovanjem bakterija nakon konzumiranja hrane i pića. Na taj način fluor sprječava nastanak novog karijesa i može pomoći i u ranoj remineralizaciji početnih oštećenja gleđi, prije nego što se razvije karijes. Zato se preporučuje korištenje pasti za zube sa fluorom prilagođenih dobi djeteta. Takođe, važno je spomenuti i profesionalne fluoridne tretmane koje stomatolog može primijeniti u ordinaciji u obliku gela, laka ili pjene. Ovi tretmani su naročito korisni kod djece sa povećanim rizikom od karijesa. Pored fluora, jedna od najefikasnijih preventivnih mjera je zalivanje fisura. Budući da četkica često ne može dobro očistiti ove udubine, one su najrizičnija mjesta za nastanak karijesa. Zalivanje fisura je bezbolan i potpuno neinvazivan postupak.
Kako prepoznati prve znakove problema poput karijesa, upale desni ili osjetljivosti zuba?
Probleme u usnoj šupljini pacijenti obično uočavaju tek kada se stanje pogorša i osjećaju bol. Međutim, postoje rani znakovi na koje treba obratiti pažnju i na vrijeme reagovati. Na početku karijes često nije vidljiv golim okom, ali može se manifestovati kao bijela ili mat mrlja na zubu. Kod upale desni prvi znak je krvarenje desni pri pranju zuba ili upotrebi konca. Mogu se javiti i crvenilo, otok, osjetljivost na dodir ili zadah. Ako se ne liječi, upala može prijeći u parodontitis, što vodi povlačenju desni, mobilnosti zuba i, u konačnici gubitku zuba. Osjetljivost zuba kao kratkotrajna, oštra bol na hladno, toplo, slatko ili kiselo često ukazuje na povučene desni, istrošenu gleđ ili početni karijes. Može biti i posljedica nepravilnog pranja, prejake četkice ili bruksizma (škrgutanja zubima). Svaka promjena u boji, izgledu ili osjetu zuba ili desni signal je da obavezno treba posjetiti stomatologa.
Šta biste savjetovali roditeljima da bi razvili dobre oralne navike kod svoje djece od najranije dobi?
Potrebno je edukovati roditelje o razvijanju zdravih oralnih navika koje počinju od samog rođenja. Čak i prije nego što nikne prvi zub, roditelji bi trebali redovno čistiti desni djeteta mekanom gazom kako bi uklonili ostatke mlijeka i hrane i smanjili nakupljanje bakterija u ustima. Kada nikne prvi zub uvesti četkanje zuba adekvatnom četkicom. Veoma su bitni redovni stomatološki pregledi. Prvi pregled bi trebao biti već oko prve godine života. Potrebno je ograničiti šećere i zaslađene napitke, posebno noću ili prije spavanja jer šećeri u kontaktu sa zubima tokom dužeg perioda povećavaju rizik od karijesa. Usvajanje rutine pranja zuba najmanje dva puta dnevno u dječijoj dobi stvara dugoročnu naviku i smanjuje rizik od problema u adolescenciji i odrasloj dobi. Ključno je pratiti dijete dok ne savlada pravilnu tehniku četkanja. Također roditelji kroz svoj primjer mogu značajno formirati naviku pranja zuba. Djeca oponašaju roditelje, ako vide da roditelji redovno peru zube i vode računa o oralnoj higijeni, i sama će prihvatiti iste navike.