Bolesti usne šupljine često se razvijaju tiho, bez izraženih simptoma, a pacijenti se stomatologu nerijetko javljaju tek kada se pojave bol, krvarenje ili funkcionalni problemi. Upravo zato prevencija, pravovremeni pregledi i pravilna oralna higijena predstavljaju osnovu dugoročnog zdravlja zuba i desni, kako kod djece, tako i kod odraslih. O najčešćim oboljenjima usne šupljine, uzrocima njihove učestalosti, ranim znakovima na koje treba obratiti pažnju, rizičnim skupinama pacijenata, ali i o pravilnoj tehnici održavanja oralne higijene i značaju samopregleda, razgovarali smo sa Snežanom Vasić Milošević, doktoricom stomatologije i specijalistom ortopedije vilica. Kroz dugogodišnje kliničko iskustvo u privatnoj praksi, dr. Vasić Milošević poseban naglasak stavlja na edukaciju pacijenata i preventivni pristup, kao ključ očuvanja oralnog zdravlja.
U intervjuu koji slijedi, donosi konkretne i stručne savjete koji mogu pomoći svakome da na vrijeme prepozna potencijalne probleme i sačuva zdrav, funkcionalan i lijep osmijeh.
Koja su trenutno najčešća oboljenja usne šupljine sa kojima se susrećete u praksi?
Među najčešćim oboljenjima usne duplje sa kojima se svakodnevno susrećem svakako su karijes, gingivitis (bolest desni), parodontitis (bolest dubljih potpornih struktura) i sve prisutnije dento-facijalne anomalije (problemi sa zagrizom i nepravilnim položajem zuba).
Šta najčešće uzrokuje karijes i zašto je i dalje toliko rasprostranjen uprkos dostupnim preventivnim mjerama?
Karijes je hronično oboljenje tvrdih zubnih tkiva. Obično počinje na površini zuba razgradnjom gleđi i širi se zahvatajući ostatak zubnog tkiva. Prisustvo bakterija (npr. Streptococcus mutans) u zubnom plaku, koje razgrađuju šećere koje unosimo, stvara kiselinu koja nagriza gleđ i dovodi do karijesa.
Najvažniji uzroci su:
• ishrana bogata šećerima – pretjeran unos slatkiša, bombona, sokova i energetskih pića;
• loša oralna higijena – nedovoljno i neadekvatno pranje zuba, izostanak večernjeg pranja, loša tehnika, dužina pranja, pogrešan odabir četkice;
• niska oralna edukacija.
Koliko rani simptomi oboljenja desni mogu biti neprimjetni i na šta bi pacijenti trebali posebno obratiti pažnju?
Rani simptomi oboljenja desni mogu biti gotovo neprimjetni. Počinju blagim crvenilom i otokom desni. Nakon pranja zuba pacijent može primijetiti oskudno krvarenje i loš zadah. Sve te promjene mogu postojati mjesecima bez pojave boli. Ako se ne liječi, stanje vodi u parodontopatiju (teže oboljenje desni) što može dovesti do gubitka zuba.
Postoje li određene skupine pacijenata koji su pod većim rizikom za razvoj oralnih oboljenja?
U rizičnu skupinu prije svega izdvajam adolescente – zbog loših navika u održavanju oralne higijene, nezdrave ishrane te hormonskih promjena koje ih čine podložnijim oboljenjima. Posebno bih skrenula pažnju na sve češću upotrebu nikotinskih vrećica (snusa) među učenicima osnovnih i srednjih škola. Na mjestu primjene dovodi do opeklina, gingivitisa, parodontopatije i gubitka zuba. Dugoročna konzumacija može dovesti do kancerogenih bolesti usta i grla.
Veći rizik prisutan je i kod nekih opštih oboljenja:
• pacijenti sa povećanim krvnim pritiskom – usljed primjene lijekova za liječenje krvnog pritiska dolazi do smanjenog lučenja pljuvačke, oticanja gingive i pojave karijesa;
• pacijenti sa dijabetesom – zbog smanjenog lučenja pljuvačke javlja se peckanje, a česte su i gljivične infekcije;
• pacijenti na radioterapiji/hemoterapiji u području glave i vrata – terapije utiču na smanjenje pljuvačke, pojavu karijesa, osjetljivosti zuba i osjećaja pečenja.
Kad pacijent treba da potraži stručnu pomoć čak i ako nema bolove?
Svakako da bi pacijenti trebali ići na redovne stomatološke preglede, na svakih 6 mjeseci, jer pojedina oboljenja napreduju sporo i bezbolno.
Ako primijetite neke od sljedećih pojava:
• krvarenje desni prilikom pranja ili spontano;
• loš zadah nakon pranja zuba;
• promjene na mekim tkivima koje traju duže od 2 sedmice;
• suvoća usta;
• promjene u boji zuba;
• osjetljivost zuba;
• povećana pokretljivost zuba;
• oštećenje plombe, krunice ili ortodontskog aparata;
poželjno je javiti se stomatologu.
Koliko je važna pravilna tehnika četkanja i kojim greškama su pacijenti najskloniji?
Pravilna tehnika pranja je od izuzetne važnosti za očuvanje zdravlja desni i zuba. Četkica se postavlja pod uglom od 45° prema zubnom mesu i povlači prema dole u gornjoj vilici, odnosno prema gore u donjoj vilici. Vlakna četkice djelimično ulaze ispod ruba desni.
Nakon pranja zuba sa svih strana (
spoljašnje, unutrašnje i grizne) opere se i jezik. Prilikom pranja pritisak treba biti umjeren, a pranje traje oko 3 minute.
Najčešće greške koje pacijenti prave su:
• horizontalno četkanje (izostaje čišćenje duž desni);
• prejak pritisak koji vodi u povlačenje desni i gubitak zubnog tkiva;
• prekratko pranje;
• neposredno pranje zuba nakon konzumacije kisele hrane ili sokova;
• greške u odabiru tvrdoće četkice;
• korištenje stare četkice kod koje su se vlakna „raširila“;
• nekorištenje zubnog konca za čišćenje prostora između zuba.
Koliko su samopregledi (gledanje jezika, desni, promjene boje sluznice) korisni za rano otkrivanje bolesti?
Samopregledi usne duplje su od izuzetne važnosti jer se bolest može otkriti već u ranoj fazi. Ranice, otoci, zadebljanja, čvorići, promjene boje mogu ukazivati na ozbiljna oboljenja. Početni stadijumi oboljenja obično su bez bola. Kako bolest napreduje, javlja se i bol.
Koje su Vaše preporuke za dugoročnu prevenciju oboljenja usne šupljine, kako za djecu tako i za odrasle?
Da bi se prevenirala oboljenja, potrebno je pacijentima dati jasne upute o tome kako pravilno održavati oralnu higijenu. Treba ih podstaći na usvajanje zdravih navika u ishrani: ograničiti unos slatkiša i gaziranih sokova; objasniti im da čest unos hrane i pića snižava pH vrijednost u ustima, što utiče na pojavu karijesa; izbjegavati pušenje i alkohol, koji uzrokuju brojne promjene na tkivima; koristiti štitnike ukoliko škripe zubima ili se bave sportom.
Kao što sam već objasnila, samopregledi i redovni stomatološki pregledi su od izuzetne važnosti na putu do zdravih zuba i blistavog osmijeha.