Piše: dr. dent. med Tarik Ramović

Razvoj vještačke inteligencije, posebno generativnih jezičkih modela poput ChatGPT-a, značajno je promijenio način na koji pacijenti pristupaju informacijama vezanim za vlastito oralno zdravlje. Digitalna dostupnost ovih alata učinila je da se mnogi oslanjaju na njih ne samo kao izvor općih informacija, već i kao zamjenu za profesionalni stomatološki pregled. Ovakva praksa sve je prisutnija i predstavlja ozbiljan klinički problem, jer pacijenti, vođeni tehnološkim entuzijazmom, često zanemaruju fundamentalne principe dijagnostike i terapije.

Generativna vještačka inteligencija funkcioniše isključivo na osnovu podataka koje primi u vidu teksta, što znači da ne posjeduje nikakav uvid u stvarno stanje usne šupljine. Savremena stomatologija se ne može temeljiti na pretpostavkama, već zahtijeva detaljan uvid u stanje tvrdih i mekih tkiva, provjeru vitaliteta zuba, radiološku dijagnostiku i poznavanje kompletne medicinske historije pacijenta. Bez kliničkog pregleda i odgovarajućih snimaka, svaki zaključak koji se donese na osnovu opisa simptoma ostaje hipotetičan i vrlo često netačan. Pacijentov opis bola ili nelagode rijetko je dovoljno precizan da bi ukazao na stvarnu patologiju, a jedan isti simptom može biti znak potpuno različitih stanja, od početne karijesne lezije do ozbiljnog pulpitisa ili parodontnih oboljenja.

Dodatni problem predstavlja činjenica da AI modeli nemaju pristup zdravstvenim podacima, terapijama koje pacijent koristi, alergijama, prethodnim intervencijama i individualnim rizikofaktorima, pa samim tim ne mogu dati ni minimalno pouzdan terapijski savjet. Ovi alati ponekad generišu informacije koje zvuče uvjerljivo, ali su netačne ili čak štetne, a pacijenti takve odgovore često shvate kao pouzdane. To može dovesti do odgađanja potrebnog liječenja, progresije infekcije, komplikacija i u krajnjem slučaju do gubitka zuba ili ozbiljnijih zdravstvenih problema.

Ipak, vještačka inteligencija može biti korisna ukoliko se ispravno koristi. Njena uloga ne treba biti zamjena za stomatologa, već podrška u edukaciji i razumijevanju. Pacijenti se mogu informisati o osnovnim pojmovima, procedurama, materijalima, postoperativnim stanjima i preventivnim mjerama, što može olakšati komunikaciju sa stomatologom i smanjiti strah ili neizvjesnost prije zahvata. U tom smislu, ChatGPT može biti koristan kao alat za opštu edukaciju, ali nikada kao izvor dijagnoze ili terapije.

Stomatološka struka treba aktivno naglašavati razliku između informativne i dijagnostičke vrijednosti ovih tehnologija. Pacijenti moraju biti svjesni da nijedan digitalni alat, bez obzira na njegovu sofisticiranost, ne može zamijeniti klinički pregled, profesionalnu analizu i odgovornost koju stomatolog preuzima prilikom donošenja terapijske odluke. Svaka informacija dobijena putem AI sistema treba biti shvaćena kao okvirna i općenita, a konačne zaključke uvijek treba donositi isključivo nakon konsultacije sa stručnjakom.

Ograničenja generativne AI u stomatološkoj dijagnostici

* Nedostatak kliničkog pregleda

Postavljanje stomatološke dijagnoze zahtijeva uvid u status zuba, desni, sluznica, koštanog tkiva i okluzije. AI model poput ChatGPT funkcioniše isključivo na osnovu tekstualnog opisa koji pruža pacijent, što uklanja ključne elemente dijagnostike:

• vizuelni pregled s povećanjem,
• sondiranje parodontalnih džepova,
• testove vitaliteta
• RTG i CBCT analize.

Bez ovih informacija, svaki odgovor AI sistema ostaje spekulativan.

* Nepouzdanost subjektivnog opisa simptoma

Pacijentov opis bola ili nelagode u velikom broju slučajeva ne odgovara realnom kliničkom nalazu. Jedan simptom, poput preosjetljivosti na hladno, može odgovarati širokom spektru dijagnoza od inicijalne karijesne lezije do ireverzibilnog pulpitisa, frakture ili parodontalnih problema.
Generativni AI nema mogućnost diferenciranja ovih stanja.

• AI Modeli ne poznaju medicinsku historiju

AI alat ne posjeduje informacije o:

• hroničnim bolestima,
• nasljednim bolestima
• alergijama na lijekove,
• postojećim terapijama,
• prethodnim intervencijama,
• individualnim riziko-faktorima.

Ovi elementi direktno utiču na terapijski plan i moguće komplikacije.

1.4. Potencijalno generisanje netačnih ili opasnih preporuka

Jedan od poznatih problema generativnih modela je tzv. Hallucination ili generisanje uvjerljivo napisanih, ali netačnih ili izmišljenih informacija.
U stomatologiji, ovakve informacije mogu rezultirati:

• odgađanjem liječenja,
• progresijom infekcije,
• pogoršanjem bolnih stanja,
• gubitkom zuba,
• pogrešnim korištenjem antibiotika ili analgetika.

* Najčešće štetne prakse pacijenata koji koriste ChatGPT

U svakodnevnom kliničkom radu sve češće se uočavaju sljedeći obrasci:

• pokušaji određivanja dijagnoze na osnovu fotografije mobilnim telefonom,
• traženje vrste i doze antibiotika,
• dobijanje savjeta o “najboljoj” terapiji bez pregleda,
• samostalna odluka da li je potrebna endodoncija, ekstrakcija ili konzervativno liječenje,
• preuzimanje savjeta izvan konteksta individualnog slučaja.

Ovo pacijente stavlja u rizik od pogrešnog odlučivanja i odgađanja kvalifikovanog tretmana.

• Uloga AI u stomatologiji – realne koristi

Iako nije primjeren za dijagnostiku, ChatGPT može imati vrijednu ulogu u edukativnom i komunikacijskom segmentu.

* Edukacija pacijenata

AI može pojednostavljeno objasniti:

• osnovne stomatološke pojmove,
• procese nastanka oralnih bolesti,
• značaj oralne higijene,
• principe terapijskih opcija.

Ovo povećava informisanost pacijenata i poboljšava saradnju u tretmanu.

* Podrška u pripremi za stomatološki pregled

Pacijenti mogu koristiti AI kako bi:

• pripremili relevantna pitanja,
• bolje razumjeli preporuke stomatologa,
• smanjili anksioznost prije intervencija.

* Opšti savjeti o prevenciji

Generativni modeli mogu pružiti opšte informacije o higijenskim navikama, ishrani i preventivnim mjerama, bez pretjeranog rizika, ukoliko je jasno naglašeno da savjet nije dijagnostički.

* Smjernice za pravilno korištenje ChatGPT-a u stomatologiji

Kako bi se spriječila zloupotreba i potencijalna šteta, važno je uspostaviti jasna pravila:

* ChatGPT ne smije biti korišten za:

• postavljanje dijagnoze,
• određivanje terapije,
• preporuke lijekova ili doza lijekova,
• procjenu urgentnih stanja poput otoka, krvarenja ili jake boli,
• tumačenje RTG ili CBCT snimaka.

* ChatGPT može biti korišten za:

• edukativna pitanja o stomatologiji,
• objašnjenje procedura,
• opšte savjete o prevenciji,
• pripremu za konzultaciju ili intervenciju,
• razumijevanje materijala i tehnologija koje se koriste u stomatologiji.

* Svaka informacija mora biti potvrđena od strane stomatologa

AI se može koristiti samo kao dopuna, a nikako kao osnova za donošenje kliničkih odluka.

Zaključno, ChatGPT i srodni AI alati mogu imati značajnu edukativnu vrijednost i doprinijeti boljoj informisanosti pacijenata, ali njihova upotreba u svrhu samodijagnostike predstavlja ozbiljan rizik. Ključ je u odgovornom pristupu, gdje pacijenti AI koriste samo kao podršku razumijevanju, dok sve odluke vezane za zdravlje donose u saradnji sa svojim stomatologom. Samo na taj način moguće je balansirati koristi moderne tehnologije i profesionalne standarde stomatološke prakse.