Odgovarajuća oralna higijena izuzetno je važna za zdravlje zubi i parodonta.

Piše: dr.dentalne medicine Minela Lendo

Minela Lendo rođena je u Sarajevu 22.02.1995 godine. U Sarajevu je završila Osnovnu školu “Meša Selimović”, te upisala Srednju medicinsku školu na Bjelavama. Stomatološki fakultet u Sarajevu upisala je 2014 godine, te na istom apsolvira 2021 godine. U toku studiranja, zalagala se za prevenciju i terapiju karijesa, nakon čega se ativno volonterski angažuje u Domu zdravlja  i povremeno u privatnoj stomatološkoj praksi, utvrđujući stečna i usvajajući nova znanja.

Karijes imaju i djeca i odrasle osobe, a razloga zbog kojih nastaje zaista je mnogo.  U svakom slučaju, kako bi djelovali preventivno, vrlo je važno redovito održavati oralnu higijenu i posjećivati stomatologa. O karijesu kao njačešćem oboljenju zuba za DentBiH piše dr. Minela Londo

Zubni karijes je jedna od najraširenijh bolesti savremenog čovječanstva. Zahvaća sve populacije i sve dobne skupine. Tu je bolest iznimno teško iskorijeniti zbog vrlo složene interakcije socijalnih,kulturnih, bioloških faktora te prehrambenih navika, što sve zajedno utječe na pojavu karijesa. Karijes se tijekom povijesti smatrao bolešću bogatih, s malom prevalencijom u siromašnim zemljama. Najvažniji razlog za to razmišljanje je bio način prehrane: velika količina rafiniranih šećera i druge prerađene hrane u prehrani u bogatim zemljama.(1) Karijes može biti dijagnosticiran u bilo kojem stadiju razvoja lezije, kao: lezija u caklini bez kavitacije,kavitirana lezija u caklini, kavitirana lezija u dentinu,lezija u dentinu s kavitacijom do pulpe . 

PREVENCIJA KARIJESA

Uspješno sprečavanje nastanka karijesa temelji se na tome da postignemo što bolju otpornost domaćina (zuba), uklonimo što više uzročnika i osiguramo najpovoljniju okolinu (2). U prevenciji ili usporavanju zubnog karijesa trebamo poboljšati ili korisno uporabiti jedan ili više faktora kao što su fluoridi, oralna higijena, prehrana i pečaćenjene (zalijevanje) fisura. Te je faktore potrebno gledati kao jednu cjelinu i kao visoko interaktivne. Npr. dobra oralna higijena pojačava učinak primjene fluorida (3).
Fluor ima nekoliko zaštitnih mehanizama djelovanja protiv karijesa, prvenstveno remineralizaciju i mijenjanje metabolizma bakterija. S obzirom na način primjene i unosa u organizam, razlikuju se topikalna fluridacija i sistemska fluoridacija koja se danas sve više napušta 

Kada je riječ o demineralizaciji i remineralizaciji cakline, kritični pH za kristale apatita iznosi 5.5 te se ispod te vrijednosti kalcijevi i fosfatni ioni otpuštaju iz cakline. Kada je vrijednost pH u usnoj šupljini 7.0, dolazi do remineralizacije kristala apatita, a ako su tada prisutni fluoridni ioni, stvorit će se kristali fluorapatita. Oni su znatno otporniji na napade kiseline te su stabilni sve dok pH vrijednost ne padne ispod 3.5 

Odgovarajuća oralna higijena izuzetno je važna za zdravlje zubi i parodonta. Samo redovitim i pravilnim održavanjem oralne higijene može se postići zadovoljavajuća kontrola plaka i spriječiti plakom uzrokovane bolesti: zubni karijes, gingivitis i parodontitis. Cilj svih mjera oralne higijene jednostavan je: ukloniti što više plaka i odgoditi njegovo ponovno stvaranje kroz što dulje vremensko razdoblje.

Karijes ranog djetinjstva i multiple karijesne lezije zahvaćaju mliječne zube dojenčadi i predškolske djece. Uzrokovani su produljenim obrocima i noćnim hranjenjem fermentabilnim ugljikohidratima. Na ovaj se način uzrokovane karijesne lezije jako brzo šire i dovode do destrukcije velikog dijela zubnog tkiva.

Cilj postupka pečaćenja je zatvaranje okluzalne plohe i sprečavanje zadržavanja plaka u fisurnom sistemu. Iako uveden 1965. godini, taj postupak i danas predstavlja najvažniju tehniku u prevenciji karijesa okluzalne plohe (7). Fisurni sistem čini samo 12.5% ukupne površine zuba, a odgovoran je za otprilike 60% svih karijesa (8). Apsolutne indikacije: duboke jamice i fisure okluzalne plohe. Relativne indikacije: obojene fisure s minimalnom dekalcificiranošću i opacifikacijom, minimalni karijes u dnu fisure (inicijalna lezija), zub djelomično eruptiran. Kontraindikacije za pečaćenje fisura: široke i plitke fisure, klinički i radiografski dokaz postojanja aproksimalnog karijesa, nemogućnost održavanja suhog radnog polja, prisutnost aproksimalnih lezija i ispuna, bez preventivnih postupaka za sprečavanje karijesa, karijes dentina

Najčešće primjenjivani materijali za pečaćenje danas su niskoviskozne smole, kompoziti jako niske viskoznosti i staklenoionomerni cementi. Staklenoionomerni cementi pogodni su za uporabu kada nije moguće osiguravanje suhog radnog polja. Oni imaju visoku mogućnost otpuštanja fluorida, ali se njihova primjena preporučuje samo kao privremeno rješenje prije upotrebe smola ili kompozita za pečaćenje fisura, ponajprije kod pacijenata s izrazito visokim rizikom za nastanak karijesa (4).

TESTOVI ZA PROCJENU RIZIKA NASTANKA KARIJESA

Plak test – osim što pokazuju ima li plaka na promatranim plohama zuba, daju nam i uvid u zrelost plaka i njegovu metaboličku aktivnost. (CRT (Caries Risk Test) bacteria – Visoki broj streptokoka mutans i/ili laktobacila ukazuje na visoki rizik od karijesa. CRT (Caries Risk Test) buffer – CRT buffer test je za određivanje puferskog kapaciteta sline. (12)

NEINVAZIVNI POSTUPCI U TERAPIJI KARIJESA

Karijes je hronična bolest koja je reverzibilna u ranom stadiju, ali ireverzibilna i destruktivna nakon što nastane kavitacija. U neinvazivnu terapiju karijesa ubrajamo: remineralizacija, terapija karijesa ozonom i terapija karijesa laserom. Današnji laserski sistemi, koji se koriste za uklanjanje tvrdih zubnih tkiva, zasnivaju se na Er:YAG (Erbium Yttrium Aluminium Garnett) laseru koji omogućuje upotrebu vodenog hlađenja, ĉime se izbjegava dehidracija. Njegova energija se gotovo potpuno apsorbira u caklini ĉime je smanjeno moguće toplinsko oštećenje tkiva. Osim toga, Er:YAG laserom moguće je mikronski precizno uklanjati tvrda zubna tkiva. Uporaba lasera u infracrvenom dijelu spektra omogućuje uspješan rad na tvrdim zubnim tkivima. 

MINIMALNO INVAZIVNE RESTAURATIVNE TEHNIKE

Napretkom tehnologije, razvojem adhezijskih restaurativnih materijala i tehnika ranog dijagnosticiranja karijesa, promijenio se pogled struke na naĉela zbrinjavanja karijesnih lezija. Danas se naĉelo ”ekstenzije radi prevencije” koje je postavio G. V. Black napušta te se struka sve više okreće minimalno invazivnim tehnikama što podrazumijeva znatno oĉuvanje zdravih tvrdih zubnih tkiva. (15) U ove tehnike spadaju, tunel preparacija,”minibox” preparacija i “slot” preparacija. 

DIJAGNOSTIKA KARIJESNE LEZIJE

Metode otkrivanja karijesa i njihovi nedostaci predmet su brojnih istraţivanja. Najčešća metoda inspekcije i danas je vizualno-taktilna, odnosno upotreba ogledala i sonde (16) pri čemu se traţi patološka promjena boje i tvrdoće tkiva.

 Savremeni pristup dijagnostici karijesa

U savremenom pristupu liječenju od presudne je vaţnosti rano dijagnosticiranje početnih demineraliziranih lezija, koje su u tom stadiju još na mikroskopskoj razini, vizualno i taktilno nedostupne. Jednako tako moderni dijagnostički uređaji imaju veliku ulogu u praćenju napredovanja lezija. DIAGNOdent  je jedan takav uređaj, koji omogućuje otkrivanje karijesa na okluzalnim i na aproksimalnim površinama zubi, inače teško dostupnima inspekciji. Radi na principu lasera i fluorescencije zubnog tkiva. U prisustvu karijesa, svjetlosna zraka veće valne duljine se reemitira i promjene se registriraju u obliku digitalnih brojčanih vrijednosti. Prednosti uređaja su njegova jednostavna uporaba, objektivnost u interpretaciji dijagnoze, neinvazivnost, te mogućnost ranog otkrivanja područja demineralizacije. 

U namjeri liječenja metodom neinvazivne terapije, procjena karijes rizika i same opseţnosti karijesne lezije, neizostavan je korak pri odabiru terapije. FDI je 1999. godine pacijente podijelio u niskorizične, umjerenorizične i visokorizične.

U cilju rane prevencije zubnog karijesa Europska i Američka akademija za dječju stomatologiju preporučuju obavljanje prvog stomatološkog pregleda između šestog mjeseca i prve godine djetetovog života. U prevenciji ili usporavanju zubnog karijesa trebamo poboljšati ili korisno uporabiti čimbenike kao što su fluoridi, oralna higijena, prehrana i pečaćenje fisura. Četkanje zubnom četkicom uz upotrebu paste osnovna je i neizostavna tehnika kontrole plaka.

Literatura

1. Fejerskov O, Kidd EAM. Zubni karijes Bolest i klinički postupci. Naklada Slap;

1. Šutalo J, i sur. Patologija i terapija tvrdih zubnih tkiva. Zagreb: Naklada Zadro;

1. Köch G, Poulsen S. Pedodoncija. Klinički pristup. Zagreb: Naklada Slap; 2004.
2. Jurić H. i sur. Dječja dentalna medicina. Naklada Slap, 2015.
3. Christian H. Splieth. Revolutions in Pediatric Dentistry. Quintessence Publishing Co.Ltd. 2011.

1. Faye M, Ba AA, Yam AA, Ba I. Caries patterns and diet in early childhood caries. Dakar Med. 2006;51(2):72-7

1. Hicks J, Flaitz C.M. The acid-etch technique in caries prevention: pit and fisure sealants and preventive restorations. In: Pinkham J.R, editors. Pediatric Dentistry: infancy through adolescence. Philadelphia , USA; W.B. Saunders Company; 1999. p.487.

1. Rukavina M, Dukić W. Pečaćenje fisura. Sonda. 2012;13(23):33-6.
2. Dukić W. Analiza materijala i postupaka u prevenciji karijesa pečaćenjem fisura: magistarski rad. Zagreb; Walter Dukić 2004.

1. Miletić I, Baraba A, Anić I. Minimalna intervencija, Sonda. 2009;10(19):38-41.
2.  http://www.ivoclarvivadent.com.hr/hr/productcategories/odrzavanje/crt-bacteria  
3.  http://www.ivoclarvivadent.com.hr/hr/productcategories/odrzavanje/crt-buffer 
4. Balakrishnan A, Jonathan R, Benin P, Kuumar A. Evaluation to determine the caries remineralization potential of three dentifrices: An in vitro study. J Conserv Dent. 2013;16(4):375-9.

1. Anić I. Primjena lasera u restaurativnoj stomatologiji i endodonciji. Sonda. 2003;5(7):40-2.

1. Radović I, Vulićević ZR, Mandinić Z, Beloica M, Juloski J. Specifiĉne terapije u djeĉjoj dobi: Minimalno invazivni postupci. In: Jurić H, editor. Djeĉja dentalna medicina. Zagreb: Naklada Slap; 2015. 272-8.

1. Gomez J, Tellez M, Pretty IA, Ellwood RP, Ismail AI. Non-cavitated carious lesions detection methods: a systematic review. Comm Dent Oral Epidemiol. 2013 Feb;41(1):55–66.

1. Milardović S, Dukić W. KaVo DIAGNOdent pen-moderan pristup otkrivanju aproksimalnog i okluzalnog karijesa. Sonda, 2007;14/15: 59-61

1. Šegović S, Miletić Karlović I. Dijagnostika karijesnih lezija. Hrvat stomatol vjesn. 2006;13(2): 17-9.

1. 13. Dukić W. Minimalno invazivna preparacija: 2.dio, klinički primjeri i postupci. Sonda. 2007;14/15:55 – 9