Redovno perete zube, a desni i dalje krvare? Vodič kroz najčešće greške u oralnoj higijeni.

PIŠE: dr Azra Imširović, doktor dentalne medicine

Azra Imširović (rođena Babović), doktor dentalne medicine, rođena je 25. Decembra 1994. Godine u Tuzli. Osnovno i srednješkolsko obrazovanje završila u Srebreniku. Visoko obrazovanje započinje 2014.godine na Stomatološkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje uspješno diplomira 24. Septembra 2020.godine i stiče zvanje Doktor dentalne medicine. Profesionalno iskustvo i karijeru gradila je radom u privatnoj stomatološkoj ordinaciji i u JZU Dom Zdravlja Srebrenik. Trenutno je zaposlena u JZU Dom zdravlja Srebrenik, gdje obavlja poslove polivalente stomatologije.

Jedna od najčešćih rečenica s kojima se stomatolozi susreću u svakodnevnom radu jeste: „Zube perem poslije svakog obroka, a oni se opet kvare.“ Iako većina ljudi vjeruje da je sama učestalost pranja dovoljna garancija za zdrav osmijeh, klinička praksa pokazuje da nepravilna tehnika, pogrešan izbor pribora ili pogrešne navike nakon četkanja mogu znatno smanjiti efikasnost higijene — pa čak i oštetiti zubno tkivo i desni.

Kako jednostavne svakodnevne greške, poput ispiranja usta vodom odmah nakon pranja, preskakanja međuzubnih prostora ili prejakog pritiska četkicom, dovode do pojave karijesa, gingivitisa i neprijatnog zadaha? U nastavku, dr. Azra Imširović detaljno analizira ključne propuste koje gotovo svi pravimo pri održavanju oralne higijene i donosi praktične savjete za pravilnu njegu zuba.

Pranje zuba predstavlja jednu od preventivnih mjera za nastanak karijesa i oboljenja parodoncijuma. Tehnikama četkanja zuba se mehanički uklanjaju ostaci hrane, plak sa zuba i uz rub gingive, naslage iz interdentalnih prostora. Osnovna sredstva su adekvatna četkica za zube, a kao pomoćno sredstvo služni nam zubna pasta. Za potpuno provođenje oralne higijene potrebno je u upotrebu uključiti interdentalne četkice i/ ili zubni konac. Cilj četkanja zuba je održavanje čistoće usta. Da bi održavanje oralne higijene bilo kvalitetno, potrebno je koristiti adekvatnu tehniku, paste za zube kao pomoćna sredstva, te ponekad i vodice za usta. To najbolje može procijeniti stomatolog nakon detaljnog stomatološkog pregleda, te određivanja indeksa higijene i gingive. Nakon što se uspostavi karijes rizik, stomatolog daje upute i savjete za održavanje oralne higijene.

Međutim dosta pacijenata dolazi u ordinaciju sa izjavom „ Ja perem zube poslije svakog obroka, a oni se opet kvare“, „ Iako perem zube, desni mi i dalje krvare“. Tada se postavljaju ciljana pitanja u vezi sa načinom četkanja zuba, te na osnovu toga se pronalazi greška u provođenju održavanja oralne higijene. Nepravilna tehnika pranja zuba može smanjiti njegovu učinkovitost, a ponekad dovesti do oštećenja tvrdih tkiva zuba, parodonta i sluznica.

Najčešće greške koje gotovo svi pravimo su:
a) Prekratko četkanje zuba i njegova učestalost
b) Zanemarivanje gingivalnog ruba
c) Neadekvatan izbor i način upotrebe sredstava za održavanje oralne higijene
d) Preskakanje unutrašnjih površina zuba i neadekvatno čišćenje okluzalnih površina
e) Zanemarivanje interdentalnih/ međuzubnih prostora
f) Korištenje istrošene četkice za zube
g) Ispiranje usta nakon pranja zuba
h) Izbjegavanje korištenja pasti sa fluoridima
i) Izostanak čišćenja jezika

Prekratko četkanje zuba i učestalost

Zube treba prati minimalno dva puta dnevno, ujutro nakon doručka, te navečer prije spavanja. Idealno bi bilo prati zube nakon svakog obroka. Vrijeme trajanja četkanja zuba trebalo bi da traje u prosjeku 2- 3 minute, kako bi se adekvatno otklonile naslage sa svih površina zuba. Često se dešava da pacijenti baš zbog prekratkog vremena četkanja zuba neadekvatno očiste sve površine zuba kvalitetno. Kao posljedica toga upravo se dešava pojava karijesa, gingivitisa, pa i ostalih problema vezanih uz akumulacije na zubima. Kvaliteta četkanja je nekada važnija nego sama učestalost. Zato je veoma važno raditi edukaciju pacijenata o kvalitetnom i pravilnom održavanju oralne higijene. Ukoliko se koriste kisela i zaslađena pića ili hrana, ne preporučuje se četkanje zuba u narednih 30 minuta.

Zanemarivanje gingivalnog ruba

Često u svojoj praksi viđam situacije gdje pacijent tvrdi da pravilno pere zube, a uz gingivalni rub se uočava velika akumulacije plaka. Upravo sve te bakterije iz plaka su uzročnici gingivitisa, što za posljedicu ima krvarenje desni i bol. Pored što izaziva gingivitis, preduga perzistencija plaka dovodi do razvoja karijesa u cervikalnom dijelu zuba. U tim slučajevima pacijentima je uglavnom teško objasniti da provode oralnu higijenu na neadekvatan način, pa se pribjegava upotrebi revelatora plaka na njihovim zubnim površinama. Da bi održavanje oralne higijene bilo potpuno potrebno je čistiti i područje uz rub gingive, adekvatnim tehnikama, bez jakog pritiska, kako ne bi došlo do traumatskog oštećenja gingive. Čišćenjem gingive postiže se blaga masaža, koja stimulira cirkulaciju i keratinizaciju gingive.

Neadekvatan izbor i način upotrebe sredstava za održavanje oralne higijene

Većina pacijenata smatra da što su oštrija vlakna na četkicama, to mogu bolje oprati naslage sa zuba, uz to još „ribajući“ uz jak pritisak. Zato često u svojoj ordinaciji viđam pacijenete sa recesijama gingive, cervikalnim lezijama tvrdog tkiva zuba, dentinskom hipersenzitivnosti, traumatskim oštećenjima gingive. Prva pitanja koja postavljam u tim situacijama su „ Kakva Vam je četkica? Da li su se vlakna razbježala na sve strane? Da li mijenjate četkicu svaki mjesec?“. Nastojim da kroz humorističan način pacijentu dočaram šta radi svojim zubima s takvim načinom četkanja. Uglavnom su to pacijenti koji se plaše karijesa i njegovih posljedica, pa smatraju da je takav način pravilan.

Preskakanje unutrašnjih površina zuba i neadekvatno čišćenje okluzalnih površina

Okluzalne površine premolara i molara se sastoje od fisura i jamica. One upravo predstavljaju retenciona mjesta za plak i ostatke hrane. Zato zbog neadekvatnog čišćenja tih sistema povećana je incidenca karijesa na tim zubima. Preskakanje lingvalnih/ palatinalnih površina zuba dovodi do nakupljanja plaka, što za posljedicu ima pojavu karijesa, gingivitisa, halitoze ( generalno posljedica lošeg održavanja oralne higijene). Kao česta posljedica zanemarivanja unutrašnjih površina zuba, plak se mineralizira te se formira kamenac.

Zanemarivanje interdentalnih/ međuzubnih prostora

Dosta pacijenata ne koristi nikakva sredstva za održavanje higijene interdentalnih prostora, već isključivo četkicu za zube. Kod takvih pacijenata se najčešće susreću aproksimalni karijesi, koje pacijenti uglavnom ne primjete sve dok ne dođe do kavitacije, odnosno frakture uslijed subminiranja cakline karijesom. U našem podneblju potrebno je više raditi na prosvjećivanju stanovništva za upotrebom zubnog konca i/ ili interdentalnih četkica.

Korištenje istrošene četkice za zube

Razlog većeg broja oboljenja struktura zuba i razvoja inflamatornih promjena gingive može biti posljedica korištenja istrošene zubne četkice, jer smanjuje efikasnost iste. Znakovi da je četkica istrošena su raštrkana ili spljoštena vlakna četkice. Takvom četkicom se ne uklanja sav dentalni plak, jer sama vlakna četkice ne dosežu adekvatno na određene površine zuba, te se ne uklanja dentalni plak uz marginalnu gingivu.

Ispiranje usta nakon pranja zuba

Uvriježeno pravilo je da se nakon četkanja zuba, usta isperu vodu. Međutim to je jedna kobna greška, jer se na taj način uklanja, tj smanjuje koncentracija fluorida, koji ostaje iz fluoridne paste na površini zuba. Zato se nakon četkanja preporučuje da se samo ispljune višak paste za usta, a ukoliko neko koristi vodice za usta, da to odloži za drugo četkanje zuba. Fluoridi iz pasta potiču remineralizaciju početnih karijesnih lezija, povećava otpornost cakline na djelovanje kiselina, koje nastaju metabolizmom bakterija, te se na taj način smanjuje proces demineralizacije.

Izbjegavanje korištenja pasti sa fluoridima

Zadnjih godina pojavila se propaganda u vezi upotrebe fluoridnih pasti za zube. Stvorila je strah i zabrinutost zbog navodnih štetnih posljedica fluorida. Međutim po smjernicama WHO su jasno naznačene doze u ppm, te koja količina paste i doza fluorida se koristi za određenu dobnu skupinu. Zato je veoma važna edukacija pacijenata šta je laž, a šta istina.

Izostanak čišćenja jezika

Pacijenti se sve češće javljaju i govore da imaju ružan zadah, te bijeličast jezik. Nakon razgovora s pacijentima, velika većina ne čisti jezik. Kao posljedica izostanka čišćenja jezika može se pojaviti halitoza i obložen jezik, jer dorzalna strana jezika, zbog svoje anatomije i brojnih papilla predstavlja područje na kojem se lako nakupljaju ostaci hrane, zadržavaju bakterije i komponente biofilma, idr. Zbog toga održavanje oralne higijene jezika predstavlja važan dio svakodnevne higijene.

Zaključak

Najbolja tehnika za održavanje oralne higijene treba se individualno prilagoditi svakom pacijentu, u skladu s njegovim potrebama. Smjernice za dobru oralnu higijenu:
a) Prati zube 2x dnevno 2 minute
b) Koristiti fluoridnu zubnu pastu, interdentalne četkice i/ili konac
c) Četkati zube kružnim pokretima uz blagi pritisak
d) Nakon pranja zuba ispljuvati višak paste
e) Četkicu mijenjati svakih 4-6 mjeseci
f) Redovno se javljati na preventivne stomatološke preglede.