Oralna higijena je dio svakodnevne rutine čovjeka i ona ima ključnu ulogu u očuvanju zdravlja zuba, desni i cijele usne šupljine. Mi, stomatolozi često se susrećemo sa propustima pacijenata prilikom oralne higijene.

 

Anesa Ahmićrvić rođena 31.5.1996. god. u Tuzli. Osnovnu i srednju školu pohađa u gradu Srebreniku gdje živi. Srednjoškolsko obrazovanje završava 2015. godine, te upisuje stomatološki fakultet na Evropskom univerzitetu i nastavlja putem kojim je željela. Prve korake započinje na 3 godini fakulteta kao asistent u stomatološkoj ordinaciji „City Dent“ u Gradačcu. Diplomira 2022. godine na temu „ Protetsko zbrinjavanje fiksnom protetskom nadoknadom“, nakon čega  polaže stručni ispit i time stiče zvanje doktora dentalne medicine. Posao nastavlja obavljati u istoimenoj ordinaciji gdje je asistirala u studentskim danima. Uz godine rada u ordinaciji veliku zainteresovanost pokazuje prema hirurgiji, te 2024. godine upisuje Oralnu hirurgiju u Banja Luci gdje započinje svoj dug i zahtjevan put. Uz posao i specijalizaciju vrijeme pronalazi i za razne edukacije i seminare kako bi napredovala i sticala neko novo iskustvo i znanje.  Također za vrijeme školovanja ostvaruje dobre rezultate u sportu, godine 2013. stiče majstorsko zvanje karate sporta 1. Dan. U sportu se pronalazi i danas, tako da redovno vrijeme posvećuje i treningu.

S toga idemo se upoznati sa najčešćim greškama koje pacijenti prave.

Jedna od prvih stavri jeste ne korištenje četkice za zube ili korištenje i četkanje zuba pogrešno.

Ne koristimo četkicu za zube jeste jednako nakupljanje plaka na zubima. Sazrijevanje samog plaka na zubu, plak postaje patogen, bakterije iz plaka proizvode kiseline koje oštećuju caklinu zuba. S toga je jako bitno da koristimo četkicu bar dva puta dnevno, ujutro i navečer pred spavanje.

Tehnika četkanja zuba u većini slučajeva je pogrešna. Pacijenti smatraju da horizontalnim grubim četkanjem zuba dolazi do boljeg efekta uklanjanja zubnih naslaga. Ova tehnika osim što neće očistiti naše naslage na zubima, nego će oštetiti desnu i uništiti samu caklinu zuba.

Tehnika pranja zuba koju preporučuje svaki stomatolog jeste držanje četkice pod 45 stepeni u odnosu na zub. Mekanu četkicu postaviti tako da pola vlakana bude na zubnom mesu, a pola vlakana na samom zubu vanjskoj ili unutrašnjoj strani.

Kružnim pokretima četkati zub po zub i istovremeno čisteći zubno meso. Mekane četkice neće oštetiti caklinu zuba, dovesti zubno meso do povlačenja, dok tvrde četkice treba izbjegavati. Jedine zubne površine koje smijemo „ribati“ jeste grizne površine zuba. Minimalno četkanje zubi je 2-3min.

Jako je bitno da se zubi ne peru neposredno nakon obroka.  Velika koncentracija kiseline  dovodi do oštećenja cakline i potencijalnog stvaranja karijesa. Do ovog dolazi neposredno nakon konzumacije obroka, konzumacije zaslađenih i gaziranih napitaka. Zbog utjecaja kiseline i mehaničkog četkanja zuba može doći do oštećenja zubinih struktura. Savjet je da sa pranjem zuba pričekamo 30 minuta.

Pasta za zube se ne ispire poslije pranja zubi.

Vjerovatno mnogi nisu čuli za ovo i dosta njih bi se složilo da je ovaj savjet čista glupost, ali pogrešno. Paste za zube u sebi sadrže fluor, minerale koji su važni za naše zube kako ne bi došlo do karijesa zuba. Fluor zaustavlja djelovanje bakterija na zubnu caklinu, ulazi u njene pore kako bi je ojačao. Samim ispiranjem usta vodom može umanjiti pozitivan efekat fluora na zube . S tim da je savjet, pastu ne ispirati nego je samo ispljunuti.

Vodica za usta?

Korištenje vodica za usta je pozitivna strana oralne higijene. Ali, vodice za ispiranje usta u svom sastavu većinom imaju alkohol što je rezultat isušene oralne sluznice. Samim tim se preporučuje ograničiti njihovu upotrebu ili razblažiti sa vodom.

Postoje i one vodice za usta koje u sebi sadrže hlorheksidinom, koje se koriste za tretiranje bolesne gingive. One mogu izazvati osjećaj peckanja, žarenja u ustima kao i obojenje zuba, zbog ovih rezultata njihovu upotrebu treba ograničiti na 7-10 dana.

Konac za zube, interdentalna četkica ili oralni tuš?

Mnogi pacijenti nemaju običaj koristiti konac za zube, interdentalne četkice ili oralni tuš. Samo četkanje zubi četkicom ne može očetkati interdentalni prostor između zuba. Interdentalne četkice preporučujemo pacijentima sa manje zbijenim zubima, dok konac za zube koriste pacijenti sa iznimno zbijenim zubima. Oralni tuš je pozitivna novost u odražavanju oralne higijene. Radi na principu izbacivanja vode pod pritiskom, temeljito čisti sve teško dostupna mjesta.

A jezik?

Preskakanjem koraka da očistimo jezik gajimo glavni uzrok lošek zadaha. Ovaj problem može biti izraženiji kod osoba koje imaju izrezbaren jezik, dišu na usta ili konzumiraju cigarete, alkohol i hranu bogatu ugljenim hidratima. Za uklanjanje ovog problema preporučuje se upotreba čistača za jezik ili četkice za zube.

Zaključak

Kao što na početku piše, oralna higijena je veoma važna za zdravlje zuba i gingive. Redovnim i pravilnim pranjem zuba i jezika kao i ispiranje usta vodicom, sprečavamo bolesti gingive i karijes na zubima. Ovim koracima koji su navedeni dolazimo do svježeg daha, čistih zuba i zdrave gingive što je cilj kako pacijentima tako i nama stomatolozima. Briga o oralnom zdravlju doprinosi i brigu o općem zdravstvenom stanju organizma čovjeka. Zato je pravilna oralna higijena neophodna za zdrav i kvalitetan života svakoga od nas. Uz sve navedene korake koje trebamo pratiti obavezna je posjeta stomatologu u razmaku od 6 mjeseci do godinu dana kao redovna kontrola.