Piše: dr.dent.med. Nermina Subašić 

Nermina Subašić rođena je 13.03.1998.godine u Tuzli. Osnovnu školu završava u Kalesiji 2012.godine kao učenik generacije. Nakon toga upisuje Srednju zubotehničku školu u Sarajevu, koju završava 2016.godine također sa diplomom učenika generacije.
Studije započinje iste godine na Stomatološkom fakultetu u Sarajevu, gdje 2022.godine diplomira na Katedri za stomatološku protetiku sa dentalnom implantologijom na temu “Utjecaj debljine gingive na stepen resorpcije kosti kod platform switch dentalnih implantata”, te stiče zvanje doktora dentalne medicine. Znanje i kliničke vještine utvrđuje i usavršava u privatnoj stomatološkoj ordinaciji, te učešćem na edukacijama.

Osjetljivost zuba, odnosno preosjetljivost dentina, predstavlja bol ili nelagodu koja se javlja kao odgovor na određene podražaje, poput vrućih ili hladnih temperatura. Bol može biti oštar, iznenadan i sezati duboko do nervnih završetaka zuba. Može biti privremeni ili hronični problem, a može zahvatiti jedan zub, nekoliko zuba, ili sve zube. Tretmani uglavnom uključuju fluorid, desenzibilizirajuću pastu za zube, te prekrivanje korijena zuba koji je izložen vanjskim utjecajima, ili u najjednostavnijem slučaju promjene u načinu održavanja oralne higijene. O ovoj temi detaljnije pročitajte u tekstu dr.stomatologije Nermine Subašić.

Šta predstavlja osjetljivost zuba?

Kod zdravih zuba, sloj zubne cakline štiti krunu zuba. Ispod linije desni nalazi se sloj koji se naziva cement zuba, čiji je zadatak da štiti korijen zuba, a ispod cakline i zubnog cementa nalazi se dentin. Dentin je rjeđi od cakline i cementa, a sadrži veliki broj malih tubula i kanala.  Naime, osjetljivost zuba se najčešće javlja kada donji sloj zuba – dentin postane izložen. To se može dogoditi zbog erozije (istrošenosti) i recesije desni (kada se tkivo desni povuče od zuba otkrivajući korijen).

Korijenovi zuba, koji nisu prekriveni tvrdom caklinom, sadrže hiljade sitnih tubula koji vode do centra zuba, odnosno pulpe. Ovi dentalni tubuli (ili kanali) omogućavaju podražajima, kao što su vruća, hladna ili slatka hrana, da dođu do živca zuba, što za rezultat ima poznatu neugodnu bol. Preosjetljivost zuba također može biti simptom drugih problema, uključujući karijes, bolesti desni ili napuknut zub.

Šta uzrokuje iznenadnu osjetljivost zuba?

Mnogi faktori mogu dovesti do pojave osjetljivih zuba, a neki od njih su:

• Pregrubo četkanje zuba – Vremenom grubo i nepravilno četkanje zuba ili korištenje četkice sa trvdim vlaknima može istrošiti caklinu, te na taj način uzrokovati izlaganje dentina. Također, ovo može uzrokovati i recesiju desni.
• Recesija desni – Neki ljudi su genetski skloni tankom tkivu desni, dok drugi razvijaju recesiju desni kao rezultat parodontalne bolesti. Sa recesijom desni tkivo desni se povlači od zuba otkrivajući korijen.
• Bolesti desni – Upaljeno i bolno tkivo desni može uzrokovati osjetljivost zbog gubitka potpornih ligamenata, što otkriva površinu korijena koja vodi direktno do nerva zuba.
• Karijes – Karijes je najčešće oboljenje koje zahvata zube. Ako se ne liječi na vrijeme može u potpunosti uništiti zub. Ukoliko se ne tretira zub koji je zahvaćen karijesom, postaje osjetljiv u dodiru sa hranom i pićem, pa čak i zrakom.  
• Napukli zubi – Napukli ili slomljeni zubi mogu biti ispunjeni bakterijama iz plaka, što može sezati do pulpe zuba, te na taj način uzrokovati upalu.
• Bruksizam – Škripanje ili stiskanje zuba može dovesti do trošenja zuba, odnosno trošenja cakline što uslovnjava ekspoziciju dentina. 
• Izbjeljivanje zuba – Proizvodi za izbjeljivanje zuba u velikoj mjeri mogu doprinijeti osjetljivosti zuba. Stoga, ukoliko želite uljepšati Vaš osmijeh prije toga bi trebali potražiti profesionalni savjet Vašeg stomatologa.
• Starost – Osjetljivost zuba je najizraženija kod osoba starosne pripadnosti  između 25 i 30 godina.
• Nakupljanje plaka – Prisustvo plaka na površinama korijena također može uzrokovati osjetljivost zuba.
• Upotreba vodice za ispiranje usne šupljine – Neke vodice za ispiranje usne šupljine, koje su dostupne u slobodnoj kupovini bez recepta od strane Vašeg stomatologa, sadrže kiseline koje mogu pogoršati osjetljivost zuba ukoliko je već prisutna izloženost dentina. Njihovo dejstvo dodatno oštećuje sloj dentina zuba. Iz tog razloga, ukoliko već imate izraženu osjetljivost zuba, trebali bi se posavjetovati sa Vašim stomatologom o vodicama koje se preporučuju osobama sa osjetljivim zubima. 
• Kisela hrana – Redovna konzumacija hrane sa visokim sadržajem kiselina, kao što su citrusi, paradajz, kiseli krastavci i čaj može uzrokovati eroziju cakline. 
• Nedavni stomatološki zahvati – Osobe mogu imati osjetljive zube nakon aplikacije ispuna, ultrazvučnog čišćenja zubnog kamenca, izbjeljivanja zuba ili postavljanja zubne nadoknade. Osjetljivost izazvana stomatološkim zahvatima je privremena i obično nestaje za četiri do šest sedmica. 

Kako se manifestuje povećana osjetljivost zuba?

Osobe sa osjetljivim zubima mogu osjetiti bol ili nelagodu kao odgovor na određene podražaje. Najčešći podražaji uključuju:

• Vruće ili hladno piće (ili hrana)
• Hladan zrak
• Slatko
• Kisela hrana i piće
• Četkanje zuba ili čišćenje zubnim koncem

Ovi simptomi se mogu s vremenom pojaviti i nestati bez očitih razloga. Također, mogu biti blagi, ali i veoma intenzivni.

Da li osjetljivost zuba podrazumijeva infekciju zuba ?

Osjetljivost zuba ne mora nužno značiti i infekciju zuba.
Ponekad osjetljivost zuba ukazuje na eroziju zuba ili recesiju desni. Međutim, to također može značiti i da imate napuknut ili inficiran zub.
Bol u zubima koja je povezana sa infekcijom može biti tup i bolan ili oštar i pulsirajući. U svakom slučaju, ukoliko je prisutna dugotrajna osjetljivost zuba potrebno je posjetiti stomatologa kako bi se otkrio uzrok i odgovarajuća terapija.

Moguća rješenja za povećanu osjetljivost zuba

Ukoliko postoji zabrinutost zbog osjetljivih zuba, prvi korak jeste posjetiti stomatologa. Stomatolog će prvenstveno otkriti uzrok osjetljivosti. Stomatološki pregled, pa čak i sama anamneza mogu ukazati na prisustvo štetnih navika u ishrani ili samom održavanju oralne higijene, a na osnovu rendgen snimka može se otkriti eventualni kvar ili problem sa zubnim nervom. U zavisnosti od stanja zuba, stomatolog će Vam preporučiti najučinkovitiju terapiju. 

• Nježno sa zubnom caklinom – Zubna caklina je prva linija odbrane zuba. Veoma lahko se može narušiti ili čak uništiti prilikom pregrubog i nepravilnog četkanja zuba. Osim toga, ovakav način četkanja može uzrokovati i krvarenje desni. Obavezno treba obratiti pažnju na korištenje četkice sa mekanim vlaknima, te četkanje pod uglom od 45° kako bi caklina ostala očuvana.
  Ukoliko je prisutna već oštećena caklina, potrebno je spriječiti dodatno oštećenje, te pokušati izbjegavati žvakanje bombona, slatkih žvaka, kao i konzumaciju gaziranih pića. Radije treba konzumirati namirnice kao što su sir , povrće, voće i jogurt, jer će ovakva hrana ovlažiti usnu šupljinu i pomoći u borbi protiv bakterija.
  Kod oštećene cakline česta pranja zuba neće biti od pomoći, već suprotno, u velikoj mjeri će dodatno narušiti postojeće stanje. Također, ukoliko postoji navika pranja zuba nakon svakog obroka, potrebno je pričekati sat do dva. Razlog ovome jeste činjenica da kiseline nakon obroka nagrizaju zubnu caklinu te joj je potrebno određeno vrijeme  da se oporavi, a četkanjem tokom oporavka može se samo dodatno ugroziti.
• Odgodite izbjeljivanje zuba – Nakon tretmana izbjeljivanja zuba veoma lako se može pojaviti osjetljivost. Obzirom na to, ukoliko već imate osjetljive zube, ovaj tretman bi trebali odgoditi.
  Također, kada je u pitanju izbjeljivanje zuba u kućnim uslovima, potrebno je voditi računa o sastavu preparata koji se koristi. Veliki broj pasti za zube koje se reklamiraju kao rješenje za bijele zube u sebi sadrže vodikov peroksid, sastojak koji može narušiti čvrstoću cakline.
• Koristite sredstva za osjetljive zube – Na tržištu postoje zubne paste dizajnirane upravo za osjetljive zube, uglavnom su to paste niske abrazije (bez kalijeve soli). Nakon nekoliko dana upotrebe može se smanjiti osjetljivost obzirom da sadrže sastojke koji blokiraju putovanje bola prema nervima zuba.
  Što se tiče ispiranja usta, potrebno je izabrati vodice koje ne sadrže alkohol, jer će one manje iritirati osjetljive zube.
• Upotreba fluorida – Stomatolog se može odlučiti i za tretman fluoridima, čime će se ojačati caklina zuba i na taj način smanjiti osjetljivost i bol zuba.
• Prekrivanje ogoljenih vratova zuba – Ako povlačenje desni usljed parodontopatije uzrokuje osjetljivost zuba, stomatolog može uz pomoć odgovarajućih materijala prekriti ogoljeni i osjetljivi dio korijena, što za rezultat ima smanjenu osjetljivost na toplo/hladno/slatko.
• Liječenje kanala korijena zuba – Ukoliko je osjetljivost zuba dosegla nivo gdje niti jedan od navedenih načina ne može ublažiti bol, kao krajnju terapiju stomatolog može predložiti i tretman liječenja kanala korijena zuba, kako bi taj zub zauvijek postao neosjetljiv.

Kako bi spriječili osjetljivost zuba, Vaš stomatolog će Vas obučiti kako pravilno da održavate higijenu usne šupljine, a samim tim i zdravlje usta i zuba. Minimalno dva puta dnevno perite zube četkicom izrađenom od mekanih vlakana i pastom koja sadrži fluorid. Izbjegavajte energično i grubo četkanje zuba, abrazivne paste, te pretjerano i često izbjeljivanje zuba.
Pored toga, važno je i ograničiti konzumiranje hrane koja štetno djeluje na zubnu caklinu.
Također, ukoliko primijetite simptome karijesa ili potencijalno oštećenje korijena, potrebno je obratiti se stomatologu kako bi se takvo stanje na vrijeme saniralo i spriječile moguće komplikacije.