Dentalna medicina je jedno od zanimanja sa visokim rizikom od pojave profesionalnih oboljenja i zdravstvenih poremećaja.
Piše: dr.dent.med. Nermina Subašić
Dr.dent.med. Nermina Subašić – rođena je 13.3.1998.godine u Tuzli. Osnovnu školu završava u Kalesiji 2012.godine kao učenik generacije. Nakon toga upisuje Srednju zubotehničku školu u Sarajevu, koju završava 2016.godine, također sa diplomom učenika generacije. Studije započinje iste godine na Stomatološkom fakultetu u Sarajevu, gdje je 2022. godine diplomirala na Katedri za stomatološku protetiku sa dentalnom implantologijom na temu “Utjecaj debljine gingive na stepen resorpcije kosti kod platform switch dentalnih implantata”, te stekla zvanje doktora dentalne medicine. Svoje znanje i kliničke vještine utvrđuje, usavršava i obogaćuje radom u privatnoj stomatološkoj ordinaciji, te učešćem na stomatološkim edukacijama. Vjerovatno ne postoji doktor dentalne medicine, koji tokom svog radnog vijeka nije osjetio neke zdravstvene poteškoće, a koje su nastale kao posljedica bavljenja stomatološkom profesijom. U ovom članku ćemo nastojati razjasniti uzroke nastanka takvih poremećaja, te kako ih pravovremeno prepoznati i liječiti, ili u najboljem slučaju apsolutno spriječiti.
Profesionalne bolesti su bolesti uzrokovane štetnim utjecajem radnog mjesta, odnosno nastaju kao posljedica obavljanja neke djelatnosti. Najčešće nastaju zbog dugotrajne izloženosti pojedinim, za profesiju specifičnim tvarima, mikroorganizmima i okolnostima, te usljed kontinuirano nepovoljnog i za zdravlje štetnog položaja tijela pri obavljanju svakodnevnih radnih zadataka. Profesionalnim bolestima, njihovom liječenju, kao I sprečavanju nastanka istih se pridaje sve više pažnje. S tim u vezi, važno je naglasiti da se nauka, koja se bavi proučavanjem odnosa između čovjeka i njegovog radnog mjesta naziva ergonomija. Ona nastoji uskladiti i optimizirati radne uvjete sa čovjekovim fizičkim i psihičkim mogućnostima, kako bi se pored očuvanja zdravlja, održala i odgovarajuća razina radne produktivnosti. Dentalna medicina je jedno od zanimanja sa visokim rizikom od pojave profesionalnih oboljenja i zdravstvenih poremećaja. Naime, doktori dentalne medicine, ali i ostatak stomatološkog osoblja, su vrlo često pogođeni poremećajima muskuloskeletalnog sistema, što podrazumijeva promjene na tetivama, mišićima i živcima šake, ručnog zgloba, lakta, nadlaktice, ramena, vrata i leđa. Osim toga, rad u stomatološkoj ordinaciji je povezan s povišenom razinom buke, što je posljedica primjene uređaja koji proizvode zvukove i vibracije, te vrlo često i psihičkim stresom izazvanim kako prirodom posla, tako i nerijetko prenatrpanim rasporedom.
Nužno je razotkriti potencijalno štetne radne uvjete, jer se njihovom eliminacijom ili pronalaskom rješenja, koja su prihvatljiva sa zdravstvenog stajališta, može značajno unaprijediti profesionalni život.
Uzroci profesionalnih oboljenja u dentalnoj medicine
Rizični faktori, koji dovode do nastanka profesionalnih oboljenja u stomatološkoj profesiji, mogu se razvrstati u pet osnovnih grupa: biološki, biomehanički, hemijski, fizički i i psihogeni faktori. Iako su ove skupine međusobno jasno odijeljene, u stvarnosti je veoma teško, a ponekad i nemoguće, sa stopostotnom sigurnošću prepoznati primarni uzrok nekog profesionalnog oboljenja, jer ono najčešće nastaje kao rezultat međudjelovanja različitih štetnih faktora tokom dužeg vremenskog perioda.
Biološki uzročnici nastanka profesionalnih oboljenja
U ovu kategoriju spadaju infektivni mikroorganizmi humanog porijekla, odnosno prioni, virusi, bakterije i gljivice. Stomatolog se njima može zaraziti na direktan ili indirektan način.
Direktan način podrazumijeva ulazak mikroorganizama kroz (mikro) ozljede na koži ruku tokom izvođenja uobičajenih stomatoloških zahvata, akcidentni ubod nečistom iglom ili instrumentom, te (ne)namjeran ugriz pacijenta u ruku terapeuta. Do indirektne infekcije može doći posredstvom: aerosola, sline, gingivne tekućine, krvi, isparavanja i sl. Oni u sebi sadrže mikroorganizme koji u organizam stomatologa mogu ući preko epidermisa ruku, oralnog i nazalnog epitela, epitela gornjih disajnih puteva, bronha i alveola, te epitela konjunktiva.
Biomehanički uzročnici nastanka profesionalnih oboljenja
Izvorište bioloških opasnosti u stomatologiji predstavlja sam pacijent, dok je izvorište biomehaničkih opasnosti u najvećoj mjeri način provođenja stomatoloških zahvata nad pacijentom. Ova kategorija rizičnih faktora u nastanku profesionalnih oboljenja je možda čak i najučestalija u dentalnoj medicini.
Naime, stomatolog se tokom rada sa pacijentom nalazi u jednom neprirodnom položaju koji uzrokuje prenaprezanje kralježnice i udova (neovisno da li radi stojeći ili sjedeći). Prenaprezanje ima loš utjecaj na stanje muskuloskeletalnog i perifernog nervnog sistema. Mehanizmi koji dovode do muskuloskeletalnih poremećaja su multifaktorijalni. Rizičnim faktorima se smatraju dugotrajno statičan položaj, monotone, repetitivne kretnje, slaba osvijetljenost radnog mjesta, loše ergonomske karakteristike korištenih uređaja i instrumenata, vibracije, genetska predispozicija, učestali psihički stres i loša fizička kondicija. S obzirom da, osim različitih etioloških faktora, postoje i velike individualne varijacije u položajima prilikom rada s pacijentima, tako će se kod različitih osoba, posljedice nepovoljnih biomehaničkih radnih uvjeta očitovati na različite načine, a sve učestalije u starijoj životnoj dobi. Najprije promjenama biva pogođena kralježnica, kako njen cervikalni, tako i lumbalni dio, a odatle se poremećaj širi prema ramenima, rukama i nogama. Tzv. sindrom bolnih leđa, koji pogađa mnoge stomatologe je posljedica degenerativnih promjena na kralježnici, posebno na intervertebralnim diskovima. Radni položaj sa prema naprijed savijenim leđima, bočno izvrnutim vratom i odmaknutom rukom koja vrši niz ponavljajućih, ali preciznih kretnji, tokom vremena izaziva osjećaj napetosti i boli u području vrata, ramena i ruku. Osim toga, nerijetko lumbalne i lumbosakralne diskopatije uzrokuju bol koja se reflektira u smjeru nogu. Time je posebno pogođena desna noga, što se može objasniti činjenicom da je pri radu desna strana obično opterećenija od lijeve.
Hemijski uzročnici nastanka profesionalnih oboljenja
Pod rizicima od štetnog djelovanja hemijskih tvari podrazumijeva se utjecaj dezinficijensa, stomatoloških materijala i lijekova koji se upotrebljavaju u djelatnosti dentalne medicine. Sredstva za dezinfekciju i sterilizaciju koja se upotrebljavaju u dentalnoj medicini mogu uzrokovati iritativni i alergijski dermatitis, te pogoršati alergije koje već postoje (astma).
Poseban rizik predstavljaju materijali i metali koji se upotrebljavaju u dentalnim laboratorijima, kao što su: kobalt, molibden, krom i mangan, gips, akrilat, metakrilat, aluminij oksida itd.
Fizički uzročnici nastanka profesionalnih oboljenja
Ova kategorija podrazumijeva buku, vibracije, jonizirajuće i nejonizirajuće zračenje, umjetna rasvjeta i polimerizacijsko svjetlo. Svi navedeni faktori mogu izazvati oštećenje oštećenje organskih sistema koji sui m izloženi.
Određena razina buke prisutna je tokom gotovo cijelog radnog vremena u stomatološkoj ordinaciji. Izloženost vibracijama djelatnika dentalne medicine, a naročito doktora dentalne medicine i dentalnih tehničara bila je značajna. Međutim, sve suvremenijim mikromotorima s brzinom obrtaja koji proizvode najmanje vibracija, ta se izloženost bitno smanjila. Štetno djelovanje vibracija očituju se oštećenjem mikrovaskulature, perifernih živaca, kostiju i zglobova udova na koje se vibracije prenose. Izloženost jonizirajućem i nejonizirajućem zračenju u dentalnoj medicini kao jedan od faktora nastanka profesionalnih oboljenja je vrlo značajna. Usavršavanjem tehnologije snimanja i izrade rendgenskih snimaka, rendgenski uređaji nalaze se u sve većem broju stomatoloških ordinacija, gdje njima rukuju članovi tima dentalne medicine. S druge strane, nejonizirajuće zračenje prisutno je kod primjene lasera, koji se sve više upotrebljava u oralnoj hirurgiji, parodontologiji, te dentalnoj patologiji.
Psihogeni uzročnici nastanka profesionalnih oboljenja
Stres i hronični umor navode se kao psihogeni uzroci nastanka profesionalnih oboljenja u stomatološkoj profesiji. Baš kao u svim granama medicine, tako i u dentalnoj medicine rad s ljudima, odnosno pacijentima, koji su izloženi strahu i boli zahtijeva dodatni psihički napor, razumijevanje i vještinu komunikacije.
Obzirom da pacijenti, u većini slučajeva, zbog zakonskih odredbi plaćaju dio ili cijeli iznos pruženih usluga. To je dodatni razlog stresa kako za pacijenta, tako i za djelatnike dentalne medicine. Za pacijenta koji dolazi u ordinaciju opterećen strahom od zahvata, ali i konačnog rezultata, potreban je potpuni angažman u profesionalnom i etičnom smislu svakog člana stomatološkog tima. Opterećenost rokovima je još jedan od razloga stresa prisutnog u stomatološkoj profesiji. Termini naručivanja i rokovi završavanja protetskih radova sve su kraći upravo zbog navedenih razloga, a to je povezano sa preopterećenošću radnim zadacima, te na kraju rezultira hroničnim umorom članova stomatološkog tima.
Prevencija i mjere zaštite na radu u okviru dentalne medicine kao profesije
Mjere prevencije koje se odnose na biološke uzročnike obuhvataju Standardne mjere zaštite koje uključuju upute o načinu pranja ruku, nošenje rukavica, nošenje naočala/vizira, maski i jednokratnih ogrtača, dezinfekcija instrumenata, medicinskog pribora i okoline, postupak sterilizacije, te pranje radne uniforme. Standardne mjere zaštite potrebno je primjenjivati u radu sa svim pacijentima, bez obzira na njihov infektološki status, s ciljem sprečavanja prijenosa infekcije s bolesnika na zdravstvenog radnika, s bolesnika na bolesnika, kao i sa zdravstvenog radnika na bolesnika. Prevencija biomehaničkih uzročnika postiže se prilagođenim ergonomskim standardima radnih stolica za članove tima i uređaja u stomatološkoj ordinaciji, pri čemu se smanjuje mogućnost nastanka zdravstvenih promjena i oštećenja. Poštovanjem pojedinih smjernica koje se tiču položaja za vrijeme rada, kao što su: radnu stolicu najbolje je nagnuti naprijed pod ugao od 15 stepeni zbog očuvanja fiziološke zakrivljenosti kralježnice, izbjegavati dugotrajan rad u istom položaju – najbolja je kombinacija rada u sjedećem i stojećem položaju. Bilo bi korisno nekoliko puta tokom radnog vremena lagano se razgibati kretanjem po ordinaciji i provesti nekoliko vježbi istezanja.
Hemijski uzroci profesionalnih oboljenja mogu se spriječiti zatvorenim sistemom dezinfekcije, te pravilnom upotrebom sredstava. Obaveznim nošenjem zaštitnih sredstava i redovnim mjerenjem koncentracije prašine metala i materijala može se utjecati na smanjenu štetnost za zdravlje uposlenika.
Fizički uzročnici u nastanku profesionalnih oboljenja preveniraju se upotrebom kompresora za zrak, turbina, mikromotora i saugera po standardima o zadovoljavajućoj razini buke, a mjerenja pokazuju da razina buke ne treba da prelazi 70 dB. Takvi uvjeti su postignuti u skorije vrijeme suvremenijom i tehnički sofisticiranijom opremom, što nije bio slučaj u bliskoj prošlosti. Izrada instrumenata i hvatišta uređaja mora biti oblikovana tako da uz optimalno držanje u ruci i što manje pritiska imaju učinak. Isto tako poželjno je izbjegavati dugotrajan rad s uređajima koji stvaraju vibracije. Zaštita od jonizirajućeg zračenja, uz standardne zakonske mjere i propise, unaprijedila se uvođenjem digitalnih tehnika snimanja kod kojih je količina zračenja znatno manja nego kod klasičnog analognog snimanja. Mjere zaštite kod nejonizirajućeg zračenja podrazumijevaju obvezatno nošenje zaštitnih naočala kako ne bi došlo do oštećenja očiju. Nošenje zaštitnih naočala preporuča se kao zaštita i prilikom primjene polimerizacijskih lampi u restaurativnoj stomatologiji, kako bi se smanjio štetan utjecaj ultraljubičaste svjetlosti na oko.
Psihogeni uzroci profesionalnih oboljenja uključuju smanjenje stresa, pri čemu je bitna dobra organizacija unutar tima dentalne medicine, suradnja, radna atmosfera, uvjeti rada i ostalo što obuhvata područje kvalitete rada .
Rizični faktori koji postoje u stomatološkoj struci sami po sebi nisu uvijek jedini i isključivi uzročnik profesionalnog oboljenja. Za njegovu pojavu su važnija učestalost i intenzitet pojavljivanja rizičnih okolnosti. Što se rizični faktori češće i intenzivnije pojavljuju, to je veća vjerovatnoća pojave zdravstvenog poremećaja. Zdravstveni problemi uzrokovani profesijom ne moraju se uvijek nužno pojaviti samo na radnom mjestu, nego se mogu manifestirati i u vremenu izvan radnog okruženja. Kako bi se spriječio nastanak profesionalnih zdravstvenih poremećaja potrebno je osigurati optimalne radne uvjete, primjenjivati ergonomski oblikovane uređaje i instrumente, koristiti zaštitna sredstva, te voditi računa o zdravlju vlastitog tijela prilikom liječenja drugih.