Halitoza ili neugodan zadah koji se javlja kod pojedinih osoba može ozbiljno narušiti kvalitet života zbog narušavanja svih društvenih kontakata, počevši od porodičnih, preko prijateljskih pa do poslovnih. Ako je riječ o hroničnom stanju takve osobe najčešće pokušavaju prikriti neugodan zadah razgovorom iz daljine ili ruka na ustima dok govore. Najčeće se u ovakvim situacijama koriste sprejevi ili je prisutna učestalost žvakanja žvakaćih guma i tableta za osvježavanje daha, ali je učinak kratkotrajan ili izostaje. Vrlo često je i slučaj da osobe koje imaju ovaj problem nisu svjesni, ili samo osjećaju neugodan okus u ustima.
Neugodan zadah spominje se u starim spisima pa nema dvojbe da je postojao i puno prije, te da je u prošlosti bio i rasprostranjeniji, s obzirom na nedostatak higijenskih sredstava i nižu svijest o održavanju usne šupljine. Rezultati nekoliko istraživanja pokazuju kako se učestalost halitoze kreće od 10 do 30 posto u odrasloj populaciji. U literaturi su opisani i psihološki poremećaji vezani uz halitozu u vidu halitofobije, pa čak i suicida kod pacijenata koji su umislili da imaju neugodan zadah iz usta.
Halitozu mogu očekivati da imaju osobe nakon jedenja određenih začina, luka, češnjaka ili nakon nakon konzumacije alkohola, pušenja cigareta ili ako loše održava oralnu higijenu ili imaju parodontalne džepove, apsces, perikoronitis ili u slučaju postojanja ekstrakcijske rane i sl.
Najvažnije je razlikovati da je li riječ o intraoralnoj halitozi (halitoza čiji je uzrok u ustima) ili ekstraoralnoj halitozi (uzrokovanoj poremećajima negdje u tijelu ili je nastala kao posljedica upotrebe lijekova). Intraoralna halitoza je uzrokovana naslagama na jeziku ili parodontalnom bolešću, a može biti i posljedica nekih oralnih bolesti i stanja – poput suhoće usta.
Drugi najčešći uzrok intraoralne halitoze su gingivitis (pogotovo akutni ulcerozni nekrotizirajući gingivitis) i parodontitis. Ekstraoralna halitoza često se pojavljuje uz sljedeća stanja: rinitis, sinuitis, tonzilitis, nazofaringealni apsces, faringitis, bronhitis, pneumonija, apsces pluća, pa čak i rak pluća. U slučaju sumnje na prethodno navedene bolesti, pacijenta je potrebno uputiti otorinolaringologu, odnosno pulmologu.
U usnoj šupljini obitava nekoliko stotina vrsta bakterija, o čijoj ravnoteži ovisi kvaliteta daha. Za nastanak halitoze većinom su odgovorne gram negativne bakterije, što znači da je za njihov razvoj potrebno okruženje bez kisika, pa se najčešće nalaze duboko u papilama i fisurama na jeziku, često u grlu i na tonzilama. U najvećem broju slučajeva uzrok pojave intraoralne halitoze je pretjerano nakupljanje bakterija na gornjem dijelu jezika i stvaranje naslaga. Fiziološki neugodan zadah iz usta je stanje koje nastaje ujutro nakon buđenja i smatra se posljedicom smanjenog lučenja sline tokom noći. U svrhu korekcije takvog stanja, prije spavanja preporučuje se lagano očetkati jezik, odnosno ujutro isprati usta tekućinom za ispiranje koja uklanja neugodan zadah na način da inhibira mikrobe, osigurava osjećaj čistoće i svježine u ustima, te čuva prirodnu boju zuba jer ne sadrži hlorheksidin.
