Piše: dr.dent.med Šajma Hakmi
dr. dent. med. Šajma Hakmi, diplomirala je 2022. godine i dobitnica srebrene značke Univerziteta u Sarajevu te dobitnica Zlatnika grada Sarajeva. Trenutno zaposlena u novootvorenoj privatnoj stomatološkoj ordinaciji “Dr Obeji ” kao polivalentni stomatolog. U svom dosadašnjem radu, sa ciljem poboljšanja mojih znanja i vještina te dodatnim profesionalnim usavršavanjem, pohađala je mnogobrojne stomatološke edukacije unutar naše zemlje, ali i van nje. Volonterski je aktivan član društva a neke od mojih volonterskih aktivnosti se vežu za volontiranje u Danish Refugee Council- u (DRC), Islamic Relief-u, Udruženju Svitanje itd. Članica sam BHAAAS-a te koordinator stomatološkog tima udružđenja Health Angels International.
Usna šupljina je dio organizma koji se ne smije zanemariti. Održavanjem zdravlja tkiva usne šupljine, utičemo na očuvanje cjelokupnog čovjekovog zdravlja. Pored zuba koji se nalaze u usnoj šupljini, tu su i meka tkiva čije je zdravlje jednako bitno. U narednom tekstu ćete pronaći pet savjeta za očuvanje i poboljšanje oralnog zdravja.
- Pravilna oralna higijena
Četkanje zuba je radnja koji naučimo još kao djeca i tu vještinu nastavljamo primjenjivati kroz život. Ipak malo ko od nas je naučen kako pravilno održavati higijenu usne šupljine od strane profesionalnog osoblja. Pravilna oralna higijena uključuje pravilnu tehniku četkanja, ali i odabir ispravnih sredstva za svakodnevno održavanje higijene usta. Sredstva koja bismo trebali svakodnevno koristiti u svojoj oralnoj higijeni podrazumijevaju zubnu četkicu, pastu za zube, konac i interdentalne četkice za održavanje higijene međuzubnih prostora, a po uputi stomatologa, mogu se uključiti i terapijske vodice za ispiranje usta.
Zub se sastoji od 5 ploha koje bismo trebali svakodnevno čistiti. Upotrebom obične četkice uz primjenu pravilne tehnike četkanja možemo očistiti ukupno tri zubne plohe. Dvije preostale plohe, a koje su u kontaktu sa susjednim zubima – desno i lijevo, ne možemo očistiti običnom zubnom četkicom i tu na scenu stupaju interdentalne četkice i zubni konac. Njima, upotrebom pravilne tehnike možemo očistiti kontaktne zubne površine te smanjiti mogućnost nastanka zubnog kvara.
Slika 1 Prikaz zubnih ploha
Ploha 1 – vestibularna/ vanjska ploha (Čisti se zubnom četkicom)
Ploha 2 – oralna/ unutrašnja ploha (Čisti se zubnom četkicom)
Ploha 3 – okluzalna/ gornja ploha (Čisti se zubnom četkicom)
Plohe 4,5 – aproksimalne/ desno-lijevo ploha (Čisti se interdentalnim četkicama / koncem)
Pravilan odabir četkice za zube je jako bitan. Zubna četkica bi trebala sadržiti veliki broj vlakana koja na vrhu nisu oštra već zaravnjena te biti soft ili ultrta soft tvrdoće. Učestalost mijenjanja zubne četkice je individualna. Četkicu je potrebno promijeniti onda kada se vlakna na njoj zamrse, a obavezna promjena zubne četkice je i nakon prebolovane prehlade. Pravilno održavanje zubne četkice bi trebalo podrazumijevati čuvanje četkice na otvorenom, da bi se nakon upotrebe i dobrog ispiranja njena vlakna mogla osušiti na zraku te povremeno potapanje četkice u neko od oralnih dezinfekcionih sredstava za tu primjenu (upitajte svog stomatologa o savjetu u vezi oralnog dezinficijensa). Prilikom četkanja zuba jaki pritisak ne smije biti upotrijebljen! Blagim mikrokružnim masirajućim pokretima se prelazi preko zubnih ploha pod uglom od 45 stepeni tako da se istovremeno čiste zubi i zubno meso. Grizne plohe se mogu čistiti blagim ribajućim pokretima, opet bez upotrebe sile.
Interdentalne četkice dolaze u različitim veličinama a da biste odredili ispravnu veličinu za svaki vaš interdentalni prostor, savjetujem Vam konsultacije sa stomatologom ili pronalaženje stomatološke ordinacije koja nudi mogućnost indivualnog treninga oralne profilakse (kao što je slučaj u našoj ordinaciji “Dr Obeji”) gdje ćete dobiti detaljne savjete o veličini četkica koje su vama potrebne za pravilno održavanje oralne higijene. Upotrebom interdentalnih četkica kao i konca za zube ne biste se smjeli povrijediti, ali pojava krvarenja prilikom njihovog korištenja ne upućuje automatski na povredu mekih tkiva. Interdentalne četkice i zubni konac je najbolje koristiti navečer, prije četkanja zuba zubnom četkicom te bez upotrebe zubne paste.
Korištenje vodica za ispiranje usta koje sadrže alkohol u svom sastavu, iako imaju osvježavajući efekat, nije preporučljivo jer dovodi do isušivanja sluznica usne šupljine te smanjenja odbrambenih mehanizama usne šupljine a posljedično do povećanja mogućnosti nastanka zubnog karijesa.
Floridi iz pasti za zube potpomažu remineralizaciju zubnih površina te dovode do smanjenja mogućnosti nastanka zubnog kvara. Pastu je potrebno odabrati u skladu sa uzrastom pacijenta.
Nakon četkanja zuba višak paste je potrebno ispljunuti a usta ne ispirati više vodom.
- Zdrava ishrana i uobročavanje
| Ponedjeljak | |
| Satnica | Obrok |
| 07:30 | Tost sa sirom i sok od jabuke |
| 09:00 | Kahva |
| 10:00 | Proteinska čokoladica |
| 13:00 | Gulaš i pira |
| 13:40 | Kahva |
| 14:50 | Kockica čokolade |
| 16:00 | Čips |
| 18:00 | Sendič sa pohovanom piletinom |
| 20:00 | Časa kole |
Pojam zdrave ishrane bi trebao uključivati manje procesuiranu hranu a čijim bi konzumiranjem naš organizam imao mnogostruke benefite. Izbjegavanje visokoprocesuirane hrane bila ona slatka ili slana bi trebao biti primat kojim se vodimo kroz život. Stepen prerađenosti hrane direktno utiče na razvoj i zdravlje tkiva usne šupljine. Djeci u periodu rasta i razvoja se ne preporučuje često konzumiranje kaša ili smoothija, ne samo zbog visokog udjela šećera u njihovom sastavu, a koji svakako igra značajnu ulogu u nastanku zubnog kvara, već i zbog nekorištenja žvačnih mišića priliikom ishrane, što posljedično dovodi do problema sa razvojem viličnih struktura i povećava mogućnost nastanka anomalija. Hrana sa visokim udjelom šećera svakako nije preporučljiva za često konzumiranje kao ni ljepljiva hrana poput smokija ili lizala jer se dugo zadržava na površini zuba gdje njenim razlaganjem dolazi do stvaranja kiselina koje nagrizaju zubne površine.
Slika 2 Prikaz vođenja dnevnika ishrane – ukupan broj obroka za taj dan = 9
Jako bitan segment po oralno zdravlje predstavlja uobročavanje. To je pojam koji podrazumijeva postojanje do 5 dnevnih obroka a sve osim vode i nezašećerenog čaja se smatra obrokom. Pa se tako jutarnja kahva sat vremena prije doručka smatra obrokom,a ali i kockica čokolade koja se uzme usput kao užina između obroka. Savjet bi bio da vodite 5 dana dnevnik ishrane te bilježite svoje svakodnevne obroke da biste poradili na ispravnom uobročavanju i broj dnevnih obroka sveli na pet. Uobročavanjem smanjujemo kiselinsko djelovanje hrane na zubne plohe i radimo na očuvanju zdravlja naših zuba.
- Redovne posjete stomatologu
Koliko često ići stomatologu? Kada se javiti stomatologu? Zašto je meni stomatolog preporučio dolazak svaka dva mjeseca a pročitao sam na internetu da su redovne kontole svakih 6 mjeseci?
Učestalost odlazaka stomatologu na redovne kontrole svaki stomatolog određuje shodno individualnom pristupu prema svakom pacijentu. Opšteprihvaćena preporuka jeste posjeta dva puta godišnje u svrhu redovne kontorle. Na tim kontrolama je preporučljivo odraditi profesionalno čišćenje zuba – uklanjanje zubnog kamenca i zabilježiti stepen zdravlja ostalih oralnih tkiva. Ukoliko je potrebno, na ovim kontrolama pacijent se može dodatno motivirati i educirati o boljem održavanju oralne higijene. Ipak u nekim slučajevima doktor, shodno preoznatoj potrebi pacijenta, može preporučiti učestalije ili manje učestale kontrole i primjenu preventivnih programa.
Svaka osoba najbolje poznaje svoj organizam. Prilikom posjete stomatologu trebali biste se osjećati dovoljno slobodno i opušteno da doktoru povjerite sve svoje tegobe i muke te tražite savjet. Mi smo tu da vas saslušamo i damo vam upute o daljnjem postupanju.
- Izbjegavanje štetnih navika
Ukoliko primjećujete da škripite zubima kada ste pod velikim stresom, škripite noću zubima, budite se sa bolom u vilici, grickate neke predmete, često žvačete žvakaće gume, itd. podijelite to sa svojim stomatologom. Ove štetne navike mogu dovesti do pretjeranog trošenja zubnih ploha i posljedično mogu dovesti do pojave bola u zubima, zubnog kvara, klimavosti zuba i/ili drugih oboljenja usne šupljine kao i problema sa viličnim zglobom u vidu bola ili škljocanja. Terapija svakako podrazumijeva prestanak štetne navike, a u nekim slučajevima su potrebne i druge terapijske metode koje dr stomatologije odredi.
Još jedna štetna navika koja se ne bi smjela zanemariti jeste pušenje i/ili žvakanje duhana. Žvakanje duhana može dovesti do oštećenja sluznice usne šupljine a pušenje, pored štetnosti na cjelokupni organizam, dovodi do prebojavanja zuba te povećava rizik od bolesti desni, gubitka zuba te raka usne duplje. U modernom dobu moramo spomenuti da električne cigarete i korištenje vodene lule – nagrile uzrokuje čak i veću štetnost od pušenja klasičnih cigareta po ljudsko zdravlje.
- Sunčanje – unos vitamin D
Manjak vitamin D u dječijem periodu može dovesti do razvoja zubnih struktura slabije kvalitete i samim time povećanog rizika od nastanka karijesa i loma oslabljenih zuba. Djeci u perioda rasta i razvoja redovno provjeravajte nivo vitamina D da bismo spriječili razvojne zubne anomalije te osigurali nicanje zdravih zuba. U odraslom dobu manjak vitamina D se povezuje sa učestalijim oboljenjima potpornog aparata zuba, parodontopatijama, odnosno propadanja kosti sa pojavom klimavosti zuba. Kost postaje više porozna a dolazi i do njenog povlačenja. Redovno svakodnevno izlaganje suncu u vidu boravka vani od svega nekoliko minuta dnevno, osigurava dostatnu dvevnu količinu vitamina D te doprinosi poboljšanju cjelokupnog zdravlja uključujući i oralno zdravlje.