Prikaz kliničkog slučaja liječenja modifikovanim lingvalnim lukom.

Dr Tamara Pušić rođena je 1989. godine u Banjaluci gdje i diplomira na odsjeku stomatologija Medicinskog fakulteta 2014. godine. Na Filozofskom fakultetu diplomira na odsjeku psihologija 2015. godine kada i upisuje master studije psihologije pedagoškog usmjerenja. Specijalistički ispit iz ortopedije vilica polaže 2020. godine. Tokom studiranja pokazuje posebno interesovanje iz oblasti ortopedije vilica i pedagoške psihologije na čijim katedrama i volontira kao demonstrator. Takođe je bila član SaMSIC Komiteta za razmjenu studenata medicine RS, na funkcijama nacionalnog koordinatora za profesionalne razmjene, generalnog sekretara te predsjednika, gdje organizuje i sprovodi projekte unapređenja oralne higijene kod djece predškolskog i školskog uzrasta. Nekoliko puta godišnje osmišljava i mentoriše naučno istraživačke projekte ljetne naučne škole Znanstveno Edukacijskog Centra Višnjan, koje je predstavljala na konferenciji Korak u nauku Istraživačke stanice Petnica. Osnivač je, vlasnik i direktor stomatološke ambulante 3T Dent u Banjaluci koja uspješno posluje već preko 10 godina. U slobodno vrijeme svira u Gradskom tamburaškom orkestru Banjaluka, putuje i rekreativno trči.

Čovjek tokom života posjeduje dva niza zuba – mliječne i stalne. Iako se mliječni zubi često smatraju privremenim, oni imaju izuzetno veliki značaj za pravilan rast i razvoj djeteta. Ako su zdravi i pravilno postavljeni, igraju ključnu ulogu u pravilnom razvoju govora, žvakanju, estetici, ali i obezbjeđivanju prostora za adekvatno nicanje stalnih zuba. Prijevremeni gubitak mliječnih zuba može veoma lako dovesti do gubitka prostora i stvaranje ortodontskih anomalija uzimajući u obzir njihovu ulogu u omogućavanju erupcije i pravilnog smještaja stalnih zuba.

Iako je karijes bolest koja se danas lako može prevenirati, i dalje predstavlja najzastupljeniji hronični zdravstveni problem kod djece. Nažalost, u mnogim sredinama imamo nedovoljnu informisanost roditelja o značaju mliječnih zuba koja dovodi do zanemarivanja prevencije te javljanja stomatologu najčešće tek kada dijete osjeti bol u zubu ili se pojavi otok. Često se susrećemo sa zabludom da mliječne zube nije potrebno liječiti jer oni „svakako ispadaju“. Međutim, zanemarivanje njege mliječnih zuba može ozbiljno ugroziti rast, razvoj i zdravlje stalnih zuba.1

Jedno istraživanje sprovedeno 2008. godine o prevalenciji karijesa u urbanoj i ruralnoj banjalučkoj sredini obuhvatilo je 496 12-ogodišnjaka, učenika osnovnih škola. Rezultati ovog istraživanja pokazuju KIP (karijes indeks prosjek) 4,89 za gradsku i 6,74 za ruralnu sredinu.2

 

Drugo istraživanje iz 2022. godine obuhvatilo je 1722 djece predškolske dobi od 3 do 6 godina koja su pohađala javne vrtiće Sarajeva. Rezultati pokazuju da je čak 74.11% šestogodišnjaka i 75.97% petogodišnjaka imalo prisutan karijes.3 Ovi podaci nam ne govore samo o prisutnosti karijesa kod djece nego nam daju i potencijalni broj osoba sa ortodontskim anomalijama u budućnosti.
Period između pete i sedme godine predstavlja vrijeme nicanja prvih stalnih molara – šestica. To su prvi stalni zubi koji izbijaju iza mliječnih zuba i ne zamjenjuju nijedan zub. Ovaj period se sa ortodontskog aspekta smatra jednom od najosjetljivijih faza razvoja zubnog luka zato što ako tada dođe do prijevremenog gubitka mliječnih zuba, postoji velika vjerovatnoća da agonisti migriraju u prazne prostore, smanje dužinu zubnog luka i onemoguće pravilno nicanje stalnih zamjenika.1

 

Čuvari prostora su ortodontski aparati čiji je zadatak, kako im samo ime kaže, da očuvaju prostor potreban za nicanje stalnog zuba i spriječe pomjeranje susjednih zuba. Mogu se podijeliti prema načinu fiksacije na mobilne i fiksne čuvare prostora, i prema mehanizmu djelovanja na aktivne (prostora nema dovoljno pa aparat pored čuvanja postojećeg, djelimično utiče i na stvaranje dodatnog prostora) i pasivne (prostora ima dovoljno i aparat ga čuva).

Mobilni čuvari prostora su osmišljeni tako da ih dijete može samo skidati i stavljati, što im je i najveća mana jer zahtijevaju odličnu saradnju djeteta, motivaciju i oralnu higijenu. Fiksni čuvati prostora se cementiraju na susjedne zube i ostaju u usnoj duplji sve dok navedeni stalni zub ne nikne. Ne zavise od saradnje djeteta, lakše se kontrolišu na stomatološkim pregledima, a rezultati su bolji i stabilniji. Najčešće korišten fiksni čuvar prostora je omča i petlja (band and loop). Prsten od nerđajućeg čelika se cementira na zub koji se nalazi iza ekstrakcionog prostora, a petlja koja se nastavlja na prsten prelazi preko ekstrakcionog prostora i naslanja se na zub sa njegove druge strane. Na taj način je onemogućeno pomjeranje zuba u ekstrakcioni prostor. Modifikovana verzija ovog čuvara prostora se zove kruna i petlja (crown and loop) gdje je prsten zamijenjen krunicom u slučajevima kada je preostali zub zahvaćen karijesom. Postoji i distalni držač (distal shoe) koji je indikovan u slučajevima gubitka drugog mliječnog molara u trenutku kada prvi stalni molar nije nikao. Zadatak mu je usmjeravanje i omogućavanje ispravnog nicanja prvog stalnog molara bez mezijalizacije.

 

 

Jedna od varijanti fiksnog čuvara prostora je i kompozitni čuvar ojačan vlaknima (glass fiber reinforced composite). Prednost je što je estetski prihvatljiviji, nije neophodna laboratorijska faza izrade, lakše se uklanja kada se terapija završi, a djeca ga bolje prihvataju zbog udobnosti i izgleda. Međutim, velika mana kompozitnog čuvara prostora je u tome što zahtijeva suho radno polje koje je teško postići kod malih pacijenata, što posljedično utiče na (ne)uspjeh terapije.1

U slučajevima prijevremenog gubitka više mliječnih zuba, mogu se izraditi lingvalni ili palatinalni obostrani čuvari prostora. Lingvalni luk je bilateralni, pasivni, fiksni aparat koji je indikovan u situacijama kada je neophodno očuvati dužinu zubnog luka donje vilice. Osnovna uloga mu je stabilizacija prvih stalnih molara i sprečavanje njihove mezijalizacije do nicanja stalnih premolara. Preporučljivo ga je primjenjivati nakon nicanja stalnih sjekutića inače se ne može osigurati njegova pravilna pozicija i efikasnost. Ne utiče negativno na erupciju stalnih zuba, održavanje higijene je olakšano a mali pacijenti ga dobro prihvataju. Pored osnovnog oblika, moguće je na lingvalni luk uključiti i dodatne ortodontske elemente koji omogućavaju ograničenja pomjeranja sjekutića, što mu daje dodatni terapijski značaj. Pored lingvalnog luka postoji i palatinalni luk koji se ne oslanja na sjekutiće nego prelazi preko nepca i spaja stalne prve molare.

 

 

 

Pacijent U.D. (12) javlja se na pregled u pratnji oca zbog prijevremenog gubitka mliječnih zuba u donjoj vilici. Po izvršenom pregledu, pacijent se skenira te se sken šalje u zubotehničku laboratoriju Full Dent Banja Luka. Pristupa se izradi individualizovanog lingvalnog luka sa omčom na sredini za koju se mogu vezati modifikovani ortodontski elementi u svrhu mezijalizacije lateralnog sjekutića. Nakon samo godinu dana terapije modifikovanim lingvalnim lukom, sva tri preostala zuba potporne zone su nikla u prostor predviđen za njih. Potom se uklanja lingvalni luk i započinje terapija fiksnim ortodontskim aparatom kako bi se zubni luk nivelisao. Značajno je napomenuti da terapija fiksnim aparatom teče bez ekstrakcije, što vjerovatno ne bi bilo moguće u slučaju da se nije adekvatno sačuvao prostor za nicanje svih zuba.

 

 

 

1. Nedeljković A. Inovativni funkcionalni čuvari prostora zasnovani na CAD/CAM tehnologiji: doktorska disertacija. 2025.
2. Obradović M, Dolić O. Prevalencija karijesa i faktori rizika za njegov nastanak u urbanoj i ruralnoj sredini. Stomatološki glasnik Srbije. 2008;55(1):34-42. doi: 10.2298/SGS0801034O
3. Bajric, Elmedin & Arslanagic Muratbegovic, Amra & Zukanović, Amila & Duratbegovic, Damir & Šačić-Selmanović, Lejla & Katana, Elma & Markovic, Nina. (2023). Dental Caries Experience in Children in Public Kindergartens of Sarajevo, Bosnia and Herzegovina. Acta Stomatologica Croatica. 57. 32-42. 10.15644/asc57/1/4.