Pravilna i uravnotežena ishrana je bitna
Piše: Salihefendić dr. Adis,mag. Nutricionizma
Biografija: Salihefendić dr. Adis je rođen u Gračanici (Bosna i Hercegovina) 11.08.1988. godine. Opštu gimnaziju “Dr. Mustafa Kamarić” Gračanica završava 2009. godine, a iste upisuje Stomatološki fakultet sa klinikama u Sarajevu. Diplomira u aprilu 2015. godine i stiče zvanje dr. stomatologije. Nakon obavljenog pripravničkog staža polaže državni ispit u ministarstvu zdravstva FBiH. Radi u struci u od 2016. – 2019. godine. Upisuje magistarski studij na Tehnološkom fakultetu u Tuzli smijer – prehrambene tehnologije 2022. godine, te stiče zvanje magistar nutricionizma. Godinu dana kasnije osniva prvu IT kompaniju Nutrisoft. Iste godiune i privatnu stomatološkuu ordinaciju opšte prakse ”A-Dent”. Redovno učestvuje na stručnim kongresima, seminarima i edukacijama u svijetu i regiji.
U današnjem svijetu obilježenom brzim tempom života i širokim spektrom prehrambenih mogućnosti, pitanje zdrave ishrane postaje sve važnije i aktuelnije. U tom kontekstu, osvješćivanje o ulozi ishrane u očuvanju oralnog zdravlja postaje neizostavan segment općeg zdravstvenog pristupa. Dr. Adis Salihefendić, magistar nutricionizma, istražuje kompleksnu vezu između prehrambenih navika i oralnog zdravlja kako bi pružio dragocjene smjernice za očuvanje i unapređenje zdravlja. Dr. Adis Salihefendić kroz ovaj tekst predstavlja pregled relevantnih informacija o vezi između ishrane i oralnog zdravlja, te nudi praktične savjete za postizanje i očuvanje optimalne oralne higijene putem adekvatne prehrane.
Hrana bogata šećerima je svugdje dostupna i postaje sve jeftinija. Ovisnost o šećeru se stvara još od djetinstva kada se dijete jako često nagrađuje sa izvorima ugljikohidrata koji imaju visok glikemijski indeks. Ovu činjenicu iskorištava industrija koja proizvodi šećer kao sirovinu, ali i fime koje proizvode namirnice sa šećerima.
Generalno lista je duga i svi je poznajemo, ali sve češće se šećeri dodaju u skrivenom obliku. Ovo se odnosi na slane kao i slatke namirnice. Samo jedan od primjera je HFCS (High fructose corn syrup) ili sirup kukuruza sa visokim sadržajem fruktoze. Streptococcus mutans koristi ovaj vještački procesuirani zaslađivač kao odličan izvor energije za svoj metabolizam. Proizvodi octenu i mliječnu kiselinu, te započinje proces demineralizacije tvrdog zubnog tkiva. HFCS usporava lučenje pljuvačke koja dijelom ispire plak, neutralizira kiselost jer je alkalna i učestvuje u remineralizaciji. Isti efekat ima sušena prerađena hrana, ljuta hrana i alkoholi.
Tokom pravilne prehrane treba piti vodu, čajeve i cijeđene sokove od voća ili povrća. Voda hidrira i ispire usnu šupljinu nakon obroka. Mliječni proizvodi organskog porijekla kao mlijeko, jogurt i sirevi sadrže kalciji i fosfate koji učestvuju u procesu remineralizacije. Bakterije koje se nalaze u jogurtu ili fermentiranim namirnicama poput Lactobacillus acidophilus i Bifidobacterium su probiotici. Doprinose ravnoteži mikrobioma i smanjenju rasta bakterija povezanih sa nastankom karijesa.
Njihovu apsorpciju povećava kalciferol (Vitamin D), a velika koncentracija se nalazi u žumancu jajeta. Epigalokatehin galat (EGCG) vrsta flavonoida i antioksidans prisutan u zelenom čaju imaju jako protupalno dejstvo na sluznice.
Askorbinska kiselina agruma smanjuje indirektno oksidativni stres u usnoj duplji. Pored toga vitamin C ima ulogu u sintezi kolagena koji je ključna bjelančevina vezivnog tkiva uključujući gingivu. Hidrosolubilan je, a prelaženjem dnevne doze od 60-90 mg nije štetno za organizam.
Hrskavo voće i povrće kao što je mrkva, celer, krastavac i jabuka imaju visoku koncentraciju vlakana. Zubi u procesu odlamanja i drobljenja istih potiskuju plak sa površine zuba. Pored toga obezbjeđuju sitost i odličan su izbor za međuobrok koji se lako može spremiti i nositi sa sobom.
Omega-3 masne kiseline takođe djeluju protuupalno. Tačnije EPA (eikozapentaensku kiselinu) i DHA (dokozaheksaensku kiselinu) koje se nalaze u masnim ribama. Kada je riječ o ALA (alfa-linolenska kiselina) koja se nalazi u čija sjemenkama, lanenom sjemenu, orasima il špinatu važi isto. Treba napomenuti da organizam može, ali jako sporo i manje efikasno pretvoriti ALA u EPA i DHA. Zato su ribe kao što je losos, tuna, skuša, haringa i sardina izbor za omnivora i pasketo vegeterijanca. Česte probleme imaju vegani jer iste ne konzumiraju.
Pravilna i uravnotežena ishrana je bitna. Važno je da se ne zanemari pravilno i redovno održavanje oralne higijene kao i redovne posjete kod stomatologa.