Smatra se, da je preosjetljivost dentina ujedno i znak upozorenja na potencijalno oštećenje pulpe, zbog otvorenih tubulusa, kroz koje penetriraju bakterije i njihovi toksini.
Selma Mustafić, doktor dentalne medicine
Selma Mustafić, doktor dentalne medicine. Diplomirala je na Stomatološkom fakultetu sa klinikama Univerziteta u Sarajevu, u septembru 2022. godine. Dentinska preosjetljivost je značajan problem s kojim se susreće u svakodnevnoj praksi. Za mnoge ljude znači dugotrajnu i vrlo bolnu nelagodu, a za liječnika dijagnostički i terapijski izazov uz koji se vežu mnogi sanacijski neuspjesi i propusti u dijagnosticiranju. Definira se kao oštra, kratkotrajna bol eksponiranog (ogoljelog) dentina, a pojavljuje se kao odgovor na termičke, evaporativne, taktilne, osmotske i kemijske podražaje te se ne može povezati s bilo kakvim oblikom bakterijskog zubnog oštećenja ili patologije. O dentinskoj preosjetljivosti i metodama liječenja za časopis Dentbih piše Selma Mustafić, doktor dentalne medicine. Bol koja se javlja u području eksponiranog dentina, nastaje brzo, po karakteru je oštra, a traje kratko, može se smatrati posljedicom dentinske preosjetljivosti zuba. Ta bol je tipični odgovor na kemijske, termičke, osmotske i taktilne podražaje. Kod aficiranih zuba, može trajati duže vrijeme, a javlja se kao tupa senzacija. Iako se smatra da je česta kod starijih osoba, istraživanja su pokazala da se ona javlja u svim dobnim skupinama, a naročito u dvadesetim i tridesetim godinama.
Za bolje razumijevanje dentinske preosjetljivosti, potrebno se prisjetiti njegovog sastava. Dentin predstavlja avaskularno, mineralizovano, vitalno tkivo, koje formira najveći dio zuba, te okružuje pulpno tkivo. Najznačajnija karakteristika dentina je njegova tubularna struktura. Tubulusi su ispunjeni dentinskom tečnošću u kojoj se nalaze produžeci odontoblasta (Thomesova vlakna), okruženi su peritubularnim dentinom, a sadrže još i kolagen, te živčana vlakna.
3 su glavne teorije koje nastoje objasniti mehanizam nastanka preosjetljivosti dentina:
- Teorija direktnih živčanih završetaka – objašnjava da podražaj apliciran na dentin direktno stimulira živčane završetke u dentinskim tubulusima.
- Teorija prijenosa- gdje glavnu ulogu ima odontoblast sa svojim produžetkom (Thomesovo vlakno) koje se nalazi u sinaptičkoj vezi sa živčanim vlaknima pulpe. Indirektni prijenos boli kroz dentin podupire nalaz uništenih odontoblasta i denitinskih živčanih vlakana, upalnim procesom.
- Hidrodinamska teorija- prema kojoj je bol izazvana podražajem na preosjetljivom dentinu, posljedica strujanja dentinske tekućine u tubulusima. Ukoliko se primjeni topli podražaj na eksponirani dentin, nastaje ekspanzija dentinske tekućine unutar tubulusa, a primjenom kratkog hladnog podražaja, njena kontrakcija. Na taj način, tekućina struji, čime se podražuju mehanoreceptori osjetilnih živaca.
Smatra se, da je preosjetljivost dentina ujedno i znak upozorenja na potencijalno oštećenje pulpe, zbog otvorenih tubulusa, kroz koje penetriraju bakterije i njihovi toksini.
Načini desenzibilizacije preosjetljivog dentina
Smanjenje osjetljivosti dentina može se postići na različite načine:
- spontano zbog remineralizacije i stvaranja tercijarnog dentina,
- primjenom terapijskih postupaka i preparata ( GLUMA bond, laser, kalcij fluorid, te kombinacija lasera i GLUMA bonda, značajno smanjuju dentinsku hipersenzitivnost)
Metode liječenja preosjetljivosti dentina
Desenzibilizacija preosjetljivog dentina postiže se na dva načina:
- Zatvaranjem dentinskih tubulusa (stvaranjem razmaznog sloja na površini dentina, taloženjem kristala topivih soli), u svrhu sprječavanja cirkulacije u njima.
- Blokiranjem živčane aktivnosti, promjenom ekscitabilnosti osjetilnih živaca pulpe.
GLUMA
Novija istraživanja su dokazala da se kao jedno od sredstva za desenzibilizaciju dentina koristi se GLUMA bond. Glutaraldehid, koji se nalazi u njegovom sastavu, potiče koagulaciju u dentinskim tubulusima, te ih na taj način zatvara. GLUMA zatvara dentinske tubuluse na osnovu dvije reakcije. U prvoj reakciji, glutaraldehid reaguje sa serumskim albuminom u tubularnoj tekućini, te na taj način uzrokuje njegovo taloženje, dok u drugoj, glutaraldehid reagujući sa serumskim albuminom potiče HEMA polimerizaciju. Prateći ovu reakciju, dentinski tubulusi su zatvoreni na dubini od 200 mikrona, što reducira bol pacijenta. GLUMA 6 mjeseci značajno zadržava svoje desenzibilirajuće učinke.
Fluoridi
Fluoridi se također koriste za reduciranje dentinske preosjetljivosti, ali su slabije djelotvorni. Koriste se neutralni ili kiseli preparati koji tvore relativno netopive kristale kalcijeva fluorida. Nakon aplikacije od 2-4 minute, nastaju veoma mali kristali, promjera 0, 05 um, koji smanjuju propustljivost dentina i njegovu preosjetljivost. Značajan učinak ovog sredstva je dokazan do 90 dana.
Potvrđen je učinak i natrijevog fluoridnog laka (5%) do 6 mjeseci nakon tretmana. Nakon 6-mjesečnog praćenja, učinak ovog sredstva je bio znatno manji od lasera, GLUMA bonda ili njihove kombinacije, što potvrđuje da su laser i njegove kombinacije učinkovitije od konvencionalnih tretmana.
Laseri
Primjena lasera u terapiji hipersezitivnosti dentina, uz pomoć konvenicionalnih desenzibilirajućih sredstava, pokazala je efikasne i dugoročne rezultate. Smatra se da je veća učinkovitost sredstava za liječenje preosjetljivosti dentina ukoliko se laser koristi kao prvi dio tretmana, budući da njegova iradijacija utječe na mikroskopske promjene unutar dentina, koje povećavaju njihovu efikasnost. Prisustvo hemijskih sredstava unutar dentinskih tubula, može apsorbovati energiju zračenja laserskih fotona, što smanjuje učinkovitost lasera, stoga se preporučuje njegova primjena prije desenzibilizirajućih sredstava, a nakon sužavanja dentinskih tubula pomoću lokalnog toplinskog mehanizma lasera.