Od mikronutrijenata za kvalitetu zuba važan je adekvatan unos vitamina, posebno A, B, C, D i E, te minerala, od kojih najviše unos kalcija, fosfora i fluora koji su u korelaciji s tvrdoćom tkiva zuba i njegove otpornosti na kiseline.
Nevena Pandža, magistrica nutricionizma, 2015. godine magistrirala je na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu. Suosnivačica je Centra zdravih navika, udruženja koje se bavi multidisciplinarnim pristupom nutricionizma i psiholoogije, promicanjem i edukacijom o važnosti uravnotežene prehrane, te sveukupnog tjelesnog i mentalnog zdravlja u svakodnevnom životu. Područje njenog najintezivnijeg rada su nutricionistički konzalting i edukacije koje je do sada kreirala za brojna udruženja, fitness centre, sportske klubove, centre za mlade, privatne i državne vrtiće, osnovne i srednje škole, te firme širom Bosne i Hercegovine. Trenutno radi u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar, a redovan je saradnik i brojnih poliklinika i centara u Hercegovini. Kreatorica je „Nutricioniziraj se” facebook i instagram stranice na kojoj objavljuje stručne, naučno utemeljene, praktične i korisne informacije iz područja nutricionizma, te kako se hraniti uravnoteženo, a pri tom uživati u hrani.
Jako je bitno i važno ono što jedemo i pijemo za cjelokupni organizam i zdravlje, pa tako i za zdravlje naših zuba. Određene namirnice bismo trebali u potpunosti izbjegavati, određene u nekoj mjeri, a određene bismo trebali konzurmirati što više i što češće. Pravilan i adekvatan odabir namirnica sigurno će nam pomoći u očuvanju zdravlja naših zuba. O ovom temi ćemo čitati u nastavku. Saznajte koje su to namirnice dobre za naše zube, te koliki zapravo utjecaj hrana ima na zdravlje naših zuba.
Piše: Nevena Pandža, mag.nutr.
Veličina, oblik, broj zubi i njihovo nicanje uvjetovani su genetskim čimbenicima, a na gene djeluju hormoni, metabolički i nutritivni čimbenici. U fazi razvoja zubi bitna je količina i omjer makronutrijenata: bjelančevina koje su bitan gradivni materijal organskoga dijela zubi, zatim kvaliteta i količina ugljikohidrata kao primarni izvor energije potrebnih u tijeku razvoja zubi, te masti koji su sekundarni izvor energije i imaju važnu ulogu u apsorpciji vitamina topljivih u mastima: A, K, E i D).
Važan je unos vitamina
Od mikronutrijenata za kvalitetu zubi važan je adekvatan unos vitamina, naročito A, B, C, D i E te minerala, od kojih najviše unos kalcija, fosfora i fluora koji su u korelaciji s tvrdoćom tkiva zuba i njegove otpornosti na kiseline. Kvaliteta naše prehrane i odabir namirnica imaju snažan utjecaj na oralno zdravlje, te mogu utjecati na razvoj i napredovanje oralnih bolesti i stanja poput karijesa, parodontalne bolesti, erozije i drugih. Pretpostavlja se da različiti prehrambeni čimbenici utječu na zdravlje usne šupljine, uključujući omjer makro- i mikronutrijenta, unos vitamina i minerala, pH svojstva hrane, kao i same prehrambene navike osobe.
Ako pažljivije razmislimo, cjelokupno zdravlje čovjeka, od dječje do starije dobi, je pod utjecajem zubi. Manjkavo i bolesno zubalo smanjuje unos hrane i nutrijenata, smanjuje žvakanje, što može rezultati daljnjim oboljenjima i malnutricijom. U tom slučaju, iznimno je važno kod otežanog žvakanja i nemogućnosti konzumiranja hrane radi drugih oboljenja, posavjetovati se s nutricionistom ili dijetetičarom.
Bolesti usne šupljine i zuba
Bolesti desni, zubni karijes, čirevi sluznice usta, te neugodan zadah iz usta – sve se to ubraja u bolesti usne šupljine i zuba. Mnoštvo čimbenika poput bakterija koje uzrokuju loš zadah, stresa, pušenja, neadekvatne prehrana ili prehrane koja sadrži obilje šećera, kronične bolesti mogu pridonijeti bolestima usne šupljine ili zubi. Promjene u načinu prehrane dovele su do značajnog slabljenja cijeloga žvačnog sustava, da bismo što prije u nedostatku vremena unijeli obrok, sve češće se i za djecu i za odrasle, hrana miksa, a time ljudi više piju nego žvaču svoje obroke, što nije poželjno za oralno zdravlje.
Zubni karijes
Zubni karijes nastaje kao posljedica razlaganja ugljikohidrata u ustima, zbog čega dolazi do stvaranja kiseline. Kiseline snižavaju pH vrijednost u ustima, a posljedica niske pH vrijednosti je otapanje cakline zuba, što uzorkuje propadanje zubne cakline i ulazak bakterija u zub. Rezultati raznih istraživanja pokazuju da velik unos slatkih, ljepljivih namirnica koje uzrokuju karijes kao npr. sokovi, gazirana pića, slatkiši- povećavaju rizik od zubnog karijesa. Grickalice poput čipsa i smokija, te sušeno voće vrsta su hrane koja se zbog svoje teksture može duže zadržati u ustima.
Smanjite šećere
Kako bismo smanjili rizik od nastanka karijesa, stručnjaci savjetuju ograničen unos jednostavnih i dodanih šećera, te skraćenje vremena izloženosti zubi, slatkoj i ljepljivoj hrani i piću. Također, ako se i odlučite počastiti slatkišem ili grickalicom, operite zube odmah nakon jela. Nepovoljno djeluje i cuclanje bombona i lizala, žvakanje zaslađenih žvaka, pijuckanje sokova i zaslađenih napitaka jer se produžava izlaganje zubi jednostavnim šećerima, a time imamo veći rizik od nastanka karijesa.
Namirnice koje poboljšavaju zdravlje zuba
Međutim, postoji obilje namirnica koje mogu poboljšati zdravlje zuba. Uvodna istraživanja o zelenom čaju ukazuju na to da njegov snažni polifenolni antioksidans (katehin) može spriječiti prianjanje bakterije S. mutans, „glavnog krivca“ karijesa, na zubnu caklinu i time samo stvaranje karijesa. Japanci su u svoju kulturu uveli da nakon deserta piju zeleni čaj, dok u Indiji završavaju objed zdjelicom začina poput kardamona. Postoji nekoliko namirnica koje dokazano djeluju na smanjenje pojave karijesa, za koje se smatra da spriječavaju nastanak plaka i tako štite od karijesa i bolesti desni.
Bitan je kalcij
Orašasti plodovi, sir, kokice, čaj i vlaknasto povrće kao što je celer, mogu pomoći u prevenciji karijesa, jer ih bakterije koje potiču stvaranje karijesa, ne mogu tako lako fermentirati. Kalcij je temelj čvrstih, zdravih zubi i može nas zaštiti od bolesti desni. Znanstvenici smatraju da je jedan od načina kako kalcij može povećati otpornost protiv infekcija jeste uloga u jačanju čeljusti i očuvanju strukture zubi. Istraživanjem se došlo do rezultata kojima se pokazalo da je kod odraslih između 20 i 40 godina života s niskim unosom kalcija (<500 mg/dan) rizik od bolesti desni dvostruko veći. Kalcij iz hrane dobivamo većinom iz mliječnih proizvoda (sirevi, mlijeko, fermentirani mliječni proizvodi), dok su ostali izvori mahunarke, suhe smokve, mak, rogač, orašasti plodovi, sojino mlijeko, tofu, sardine s kostima, zeleno lisnato povrće.
Ne zaboravimo fosfor
Uz kalcij za jake i čvrste zube, izrazito nam je bitan adekvatan unos fosfora. Oko 85% fosfora nalazi se u kostima i zubima. Fosforom su bogate namirnice koje obiluju i bjelančevinama – meso, mliječni proizvodi, jaja. Dobri su izvori fosfora riba i plodovi mora, npr. sardine, tuna, škampi, školjke. Također i kvasac i kakao, a fosfora ima i u sjemenkama, orašastim plodovima, mahunarkama, cjelovitim žitaricama i klicama žitarica, suhom voću, krumpiru.
Tu su i vlakna
Namirnice bogate netopljivim vlaknima poput brokule, celera, zelene salate, cjelovitih žitarice mogu pomoći zdravlju usne šupljine i zubi tako što uklanjaju čestice hrane iz teško dostupnih prostora između zubi i zubnoga mesa. Isto tako, više se preporučuje grickati štapiće voća i povrća poput svježe mrkve i jabuke umjesto popiti sok od istih namirnica, jer vlaknasta hrskava struktura pomaže očistiti zube i stimulirati tkivo desni. Ne trebamo se bojati konzumirati svježe voće iako je bogato šećerima. Naime, ovdje su šećeri „uhvaćeni“ unutar stanice voća.
Nezaobilazni vitam C
Vitamin C važan je sastavni dio vezivnog tkiva zubi i kosti, te ima snažnu ulogu za zdrave desni, može pospješiti zacjeljivanje ozljeda i čireva u usnoj šupljini. Unos vitamina C možemo povećati kroz konzumiranje paprike, kiselog kupusa, citrusa, bobičastog voća, kivija i dr.
Savjeti za svjež dah:
• Za svježi dah može se pripremiti prirodna vodica za ispiranje usne šupljine od peršina i klinčića. U vatrostalnu posudu stavite nekoliko stabljika peršina i 2 šalice kipuće vode, zatim dodajte dva cijela klinčića. Ostavite neka se hladi na sobnoj temperaturi uz povremeno miješanje i upotrijebite za ispiranje usta s grgljanjem nekoliko puta dnevno. Čuvati u hladnjaku za više dana. Smatra se da klorofil iz peršina i eugenol iz klinčića neutraliziraju neugodan zadah.
• Čaj od metvice ili ispiranje usne šupljine kaduljom također može pridonijeti smanjenju neugodnog daha iz usta.
• Neka istraživanja navode kako se zadah nakon konzumiranja crvenog ili bijelog luka može smanjiti žvakanjem peršina, prženog zrna kave ili konzumiranjem mlijeka.
Neki od nutricionističkih savjeta za svakodnevno ulaganje u oralno zdravlje:
– Slijediti raznovrsnu prehranu, sa što više cjelovite hrane,
– Konzumirati cjelovite žitarice i proizvode od cijelog zrna, umjesto bijelog brašna i prekarnih bijelih proizvoda,
– Hranu više žvakati,
– Svaki dan jesti svježe voće i povrće (po mogućnosti lokalno),
– Svaki dan unositi mliječne proizvode (naročito kefir i probiotički jogurt) ili biljne zamjene za mlijeko, bez šećera, obogaćene kalcijem,
– Adekvatan unos omega-3 masnih kiselina: plava riba (sardine, tuna, losos), orašasti plodovi, sjemenke,
– Adekvatan unos obične vode i nezaslađenih biljnih čajeva (zeleni, metvica, matičnjak, đumbir…),
– Manji unos namirnica bogatih kiselinama – primjerice voćnih sokova, ukiseljene hrane, citrusa i vina,
– Manji unos zaslađenih napitaka, sportskih, energetskih i voćnih napitaka također može smanjiti individualni rizik od erozije zuba i karijesa,
– Nakon obroka, obavezno održavati higijenu zuba i usne šupljine.