Zdrav osmijeh počinje prevencijom: Savjeti dr. Selme Prašović-Čičkušić

INTERVJU: dr. Selma Prašović-Čičkušić doktorica je dentalne medicine

Zašto je važno redovno posjećivati stomatologa, kako pravilno njegovati zube i desni te na koji način oralno zdravlje utiče na cjelokupno zdravlje organizma? O ovim temama, ali i o prevenciji karijesa, zdravlju dječijih zuba i mogućnostima savremene stomatologije, razgovarali smo s dr. Selmom Prašović-Čičkušić, doktoricom dentalne medicine, koja posebno interesovanje pokazuje za parodontologiju i povezanost oralnog zdravlja sa zdravljem cijelog organizma. U razgovoru nam otkriva zašto je prevencija najbolji saveznik zdravog osmijeha i koje svakodnevne navike mogu napraviti veliku razliku.

DentBiH: Doktorice Prašović, za početak nam predstavite svoj profesionalni put. Šta Vas je privuklo stomatologiji i kada ste shvatili da je to poziv kojim se želite baviti?

Selma: Odluka da je stomatologija poziv kojim se želim baviti je kada sam ustvari spoznala da je stomatologija spoj medicine, preciznosti, estetike i rada s ljudima. Posebno me privlači činjenica da kroz ovaj poziv možemo istovremeno unaprijediti zdravlje pacijenta, vratiti mu funkciju zuba i doprinijeti njegovom samopouzdanju. Svoj profesionalni put vidim kroz stalno učenje, usavršavanje i sticanja iskustva, jer smatram da dobar stomatolog nikada ne prestaje ulagati u svoje znanje.

DentBiH: Šta za Vas znači biti dobar stomatolog i koliko su, osim stručnosti, važni povjerenje i komunikacija s pacijentima?

Selma: Biti dobar stomatolog za mene znači spoj stručnosti, odgovornosti, preciznosti i empatije. Svaki pacijent će doći sa svojim problemima, potrebama, očekivanjima, a ponekad i strahovima, zbog čega je važno saslušati ga i pristupiti mu individualno. Povjerenje se gradi iskrenom komunikacijom, jasnim objašnjenjem terapijskih mogućnosti i realnim očekivanjima od liječenja. Smatram da pacijent treba aktivno da učestvuje u brizi o vlastitom oralnom zdravlju, a naš zadatak je da mu pružimo znanje, podršku i sigurnost.

DentBiH: Mnogi ljudi osjećaju strah od odlaska stomatologu. Kako pristupate pacijentima koji imaju strah i na koji način im pomažete da se osjećaju opuštenije tokom pregleda?

Selma: Smatram da strah od stomatologa nikada ne treba osuđivati. Nekim pacijentima su dovoljna detaljna objašnjenja postupka, dok je drugima potrebno više vremena da steknu povjerenje. Važno mi je da pacijent zna šta može očekivati tokom pregleda i da ima mogućnost postaviti sva pitanja koja ga brinu. Ono što smatram da je jako bitno jeste miran pristup, strpljenje i dogovoreni znak kojim pacijent može zatražiti pauzu od same intervencije jer to može značajno doprinijeti osjećaju sigurnosti. Cilj nije samo obaviti zahvat nego i pomoći pacijentu da naredni dolazak dočeka s manje straha.

DentBiH: Koliko je važna pravilna oralna higijena i koje biste osnovne navike preporučili za očuvanje zdravlja zuba i desni?

Selma: Pravilna oralna higijena predstavlja osnovu prevencije karijesa i bolesti parodonta. Preporučujem pranje zuba dva puta dnevno fluoridnom pastom, u trajanju od približno dvije minute, uz nježno i temeljito čišćenje svih zubnih površina tj pravilna kružna tehnika četkanja zuba, a ne ribajuća tehnika četkanja zuba koju većina koristi. Jednako je važno svakodnevno čišćenje međuzubnih prostora zubnim koncem ili odgovarajućim interdentalnim četkicama. Ne treba zaboraviti ni higijenu jezika, kao ni redovne stomatološke kontrole. Važno je naglasiti da nije presudno samo koliko često peremo zube nego i koliko pravilno to radimo.

DentBiH: Koliko često bismo trebali posjećivati stomatologa i zašto su redovni preventivni pregledi važni čak i kada nemamo bolove ili druge tegobe?

Selma: Učestalost stomatoloških pregleda treba prilagoditi individualnom riziku svakog pacijenta. Za mnoge osobe odgovarajući interval je šest mjeseci, dok nekima mogu biti potrebne češće kontrole, a drugima rjeđe. Preventivni pregledi omogućavaju rano otkrivanje karijesa, upale desni, promjena na oralnoj sluznici i drugih problema koji u početku ne moraju izazivati bol. Kada se promjene otkriju na vrijeme, liječenje je često jednostavnije i manje invazivno. Upravo zato ne bismo trebali čekati da se pojavi bol kako bismo posjetili stomatologa.

DentBiH: Koje su najčešće greške koje ljudi prave u svakodnevnoj njezi zuba, a koje dugoročno mogu dovesti do problema s oralnim zdravljem?

Selma: Jedna od najčešćih grešaka jeste preskakanje večernjeg pranja zuba, kao i zanemarivanje čišćenja međuzubnih prostora. Problem mogu predstavljati i prejak pritisak tokom četkanja, korištenje neodgovarajuće četkice i tehnike četkanja, te učestalo konzumiranje slatkiša i zaslađenih napitaka između obroka. Neki pacijenti posjećuju stomatologa tek kada se pojave bolovi, iako su određene promjene prisutne mnogo ranije. Također, krvarenje desni često se smatra normalnom pojavom, a zapravo može biti znak upale. Važno je da takve simptome ne ignorišemo, nego da potražimo stručni savjet.

DentBiH: Koliko prehrana i životne navike, poput konzumiranja slatkiša, gaziranih pića i pušenja, utiču na zdravlje zuba i desni?

Selma: Prehrana i životne navike imaju značajan uticaj na oralno zdravlje. Često konzumiranje šećera povećava rizik od karijesa, posebno kada su slatkiši i sokovi prisutni tokom cijelog dana. Kisela pića mogu doprinijeti eroziji zubne cakline, čak i kada ne sadrže šećer. Pušenje je povezano s povećanim rizikom od parodontitisa, slabijim odgovorom tkiva na terapiju i sporijim cijeljenjem. Zato pacijentima savjetujem uravnoteženu prehranu, vodu kao osnovni napitak, ograničavanje učestalosti unosa šećera i izbjegavanje pušenja. Zdrave navike ne čuvaju samo zube nego doprinose i općem zdravlju.

DentBiH: Kada je riječ o djeci, kada bi trebalo obaviti prvi stomatološki pregled i kako roditelji mogu pomoći mališanima da od najranijeg uzrasta razviju pozitivan odnos prema stomatologu?

Selma: Prvi stomatološki pregled preporučuje se nakon nicanja prvog zuba, a najkasnije do prvog rođendana. Rani pregled omogućava roditeljima da dobiju savjete o higijeni, prehrani, upotrebi fluorida i prevenciji karijesa ranog djetinjstva. Roditelji mogu pomoći tako što će pranje zuba učiniti dijelom svakodnevne rutine i izbjegavati predstavljanje stomatologa kao prijetnje ili kazne. Važno je da prvi dolazak ne bude tek kada dijete zaboli zub. Na taj način stomatološka ordinacija postaje poznato i sigurnije okruženje, a preventivne navike razvijaju se od najranijeg uzrasta.

DentBiH: Estetika osmijeha danas je sve važnija. Koje su mogućnosti savremene stomatologije za postizanje lijepog i zdravog osmijeha i kako pacijent treba odlučiti koji je tretman najbolji za njega?

Selma: Savremena stomatologija nudi brojne mogućnosti za unapređenje izgleda osmijeha, od profesionalnog uklanjanja naslaga i izbjeljivanja zuba do ortodontske terapije, estetskih ispuna, keramičkih navlaka i ljuspica kada su indicirane. Ipak, smatram da estetika ne treba biti odvojena od funkcije i zdravlja. Izbor tretmana treba zasnivati na detaljnom pregledu, stanju zuba i desni, zagrizu i očekivanjima pacijenta. Uvijek je važno dati prednost očuvanju prirodnih zubnih tkiva i odabrati najmanje invazivno rješenje koje može postići željeni rezultat. Lijep osmijeh nije nužno onaj koji prati trendove, nego onaj koji je zdrav, funkcionalan i prilagođen osobi.

DentBiH: Za kraj, koju biste poruku poslali našim čitateljima? Šta biste voljeli da svako od nas promijeni u svojim navikama kako bi što duže sačuvao zdrave zube i lijep osmijeh?

Selma: Voljela bih da oralno zdravlje prestanemo posmatrati samo kao pitanje estetike i počnemo ga doživljavati kao važan dio ukupnog zdravlja. Male svakodnevne navike, poput pravilnog pranja zuba, čišćenja međuzubnih prostora i redovnih preventivnih pregleda, mogu dugoročno napraviti veliku razliku. Ne trebamo čekati bol da bismo počeli brinuti o svojim zubima. Također, važno je da ne zanemarujemo znakove koje nam tijelo šalje, poput krvarenja desni, osjetljivosti ili bola u vilici. Moj savjet je da zdravlje stavimo ispred straha i odgađanja, jer je prevencija uvijek bolji početak od liječenja već nastalog problema.

 

Komentariši